Gutmann, obitelj mađarskih veletrgovaca i industrijalaca.
Salamon (Simon) Heinrich (1806–1902), trgovac drvom u Nagykanizsi, utemeljio je 1836. obiteljsko poduzeće S. H. Gutmann. Kupnjom 41 000 jutara (23 594 ha) šume od obitelji Prandau u Valpovu, obitelj Gutmann proširila je svoje poslovanje u Hrvatsku te na području Belišća 1884. podignula pilanu, a zatim tvornice bačava i tanina. Godine 1900. imala je 60 910 jutara (35 051 ha) šume i zemlje te je razvila drvnoprerađivačku industriju. Radi eksploatacije drva, u istočnoj je Slavoniji izgradila mrežu uskotračnih željezničkih pruga i njezina je Slavonsko-podravska željeznica, služeći i putničkomu prometu, nadoknađivala nedostatak državnih pruga. Svoje je proizvode, osobito bačvarske dužice i drvo za brodogradnju od slavonskog hrasta lužnjaka, poduzeće izvozilo i u prekooceanske zemlje. Izvoznu podružnicu imalo je u Trstu, gdje je živio Salamonov sin Edmund (1841–1918). Njegov sin Artur (rođen 1874) razvio je prodajnu središnjicu u Budimpešti, a povremeno je živio u Belišću, gdje mu je otac 1905. izgradio palaču (palača Palej; danas spomenik kulture) koja je poslije služila kao upravna zgrada poduzeća. Edmundov brat Vilim (Vilmos; 1847–1921) osigurao je poduzeću financijsku osnovu i organizirao sudjelovanje na međunarodnim izložbama, a brat Alfred (Aladar; 1857–1921), strojarski inženjer, brinuo se za modernizaciju pogona u Belišću te za izgradnju i održavanje željezničkih pruga. Kako ne bi bilo nacionalizirano u Kraljevini SHS, sjedište poduzeća je potkraj 1918. preseljeno u Belišće, a prodajni uredi zadržani su u Mađarskoj i Beču.
Gutmannovi su zaslužni za utemeljenje i urbanistički razvoj Belišća. Nakon izgradnje pilane na neplodnoj je poljani, uz desnu obalu Drave, za radnike u drvnoprerađivačkoj industriji izgrađeno radničko naselje s radničkim i činovničkim domom, osnovnom školom, knjižnicom, sportskim igralištima, kinom.
Za svjetske gospodarske krize poduzeće je nazadovalo zbog prodora jeftinoga ruskog drva na tržište, što je rezultiralo padom radničkih nadnica i štrajkovima. Alfredovi sinovi Ernest, Otto i Viktor vodili su poduzeće do 1941., kada je bilo podržavljeno. (→ Belišće)
Z. Frajtag: Porodično stablo obitelji Gutmann. Godišnjak Muzeja u Belišću, 6(1982), str. 18–21.
M. Kolar-Dimitrijević: GUTMANN. Hrvatski biografski leksikon, sv. 5, 2002., str. 343.
GUTMANN, SALAMON. Židovski biografski leksikon, radna verzija, mrežno izdanje
GUTMANN, EDMUND. Židovski biografski leksikon, radna verzija, mrežno izdanje
GUTMANN, ALDAR. Židovski biografski leksikon, radna verzija, mrežno izdanje