Objavljeno: .
Ažurirano: 1. lipnja 2022.

Gutschy, Ljudevit (Sisak, 19. X. 1874 – Zagreb, 26. VI. 1961), liječnik i mikrobiolog, začetnik mikrobiologije u Hrvatskoj i prvi koji je provodio cijepljenje protiv tifusa i bjesnoće.

Na Sveučilištu u Grazu 1900. diplomirao je medicinu te nastavio raditi kao asistent profesora Rudolfa Klemensiewicza (1848–1922) pri katedri za eksperimentalnu patologiju i medicinsku bakteriologiju. U to je doba Kraljevska zemaljska vlada u Zagrebu na poticaj protomedika Ignaca Thallera (1840–1916) odlučila osnovati bakteriološko-higijenski zavod, što je na preporuku prof. Klemensiewicza povjereno Lj. Gutschyju. Poslan je na dodatno školovanje iz bakteriologije u Pasteurov institut u Parizu. Zbog nedostatka financijskih sredstava zavod nije osnovan te je Gutschy 1903. otišao raditi u Beč, baveći se zoonozama i izradbom cjepiva protiv bjesnoće. Ubrzo je prešao u Kraljevski pruski institut za zarazne bolesti u Berlinu (danas Institut Roberta Kocha). Zatim se vratio u Zagreb te je 1907. vlastitim sredstvima osnovao humano-medicinski mikrobiološki i kemijski zavod, prvi u Hrvatskoj. Nakon višegodišnjeg samostalnog rada kao privatni laboratorij, njegov je zavod 1913. podržavljen pod nazivom Kraljevski zemaljski higijensko-bakteriološki zavod, a Gutschy je imenovan predstojnikom te mu je dodijeljeno osoblje i inventar. Izradio je vlastito cjepivo protiv tifusa te proveo cijepljenje u doba epidemije u Slavoniji. Za I. svj. rata bio je pukovnijski liječnik. Nakon I. svj. rata prepoznata je potreba za osnivanjem Pasteurova zavoda za liječenje bjesnoće u Zagrebu kako bi se izbjegao put bolesnika u Budimpeštu i Beč, što je Gutschyjevim zalaganjem ostvareno 1919.

Na Gospodarsko-šumarskome fakultetu (→ Agronomski fakultet) u Zagrebu habilitirao se 1920. radom o kajmaku, a od 1923. predavao je i na Visokoj tehničkoj školi (→ Tehnički fakultet u Zagrebu; sv. 4). Kao nepodoban, 1924. trebao je biti umirovljen, no napustio je mjesta u Kraljevskom zemaljskom higijensko-bakteriološkom zavodu i Pasteurovom zavodu te se posvetio radu na fakultetu. Sa Stjepanom Filipovićem (1886–1955) na fakultetu je osnovao laboratorij za poljoprivrednu mikrobiologiju. Godine 1941. izabran je u zvanje redovitog profesora, ali umirovljen je kao politički nepodoban.

Ipak, u Mikrobiološkom institutu Medicinskoga fakulteta djelomično je nastavio raditi baveći se ispitivanjem soje.

Područja su njegova znanstvenoga i stručnoga rada bila medicinska, tehnička i poljoprivredna mikrobiologija. Baveći se mikrobiologijom tla, prvi je u Hrvatskoj 1941/42. izolirao autohtoni soj bakterije Bradyrhizobium japonicum iz tla i razradio metode njezina uzgoja na hranjivoj podlozi, što je omogućilo proizvodnju prvoga hrvatskog cjepiva za bakterizaciju sojina sjemena i početak razvoja tehnologije mikrobioloških gnojiva. Autor je knjige Kvantitativno određivanje asimilativnog fosfora i kaliuma u zemlji biološkim putem (s V. Kucem, 1935) te skripta Gospodarska bakteriologija (1923) i Elementi poljoprivredne i tehničke mikrobiologije: predavanja iz teoretske mikrobiologije (1936). Jedan je od osnivača i prvi urednik časopisa → Priroda (sv. 4) (1911).


Ostali podatci
Što pročitati?

V. Njegovan: In memoriam: Profesor Ljudevit Gutschy. Agronomski glasnik, 11(1961) 10–12, str. 77.

K. Tomić-Karović: Ljudevit Gutschy. U: Mala knjiga o velikom nasljeđu hrvatske preventivne medicine. Zagreb, 1993., str. 107–113.

Iz arhive LZMK-a

J. Šikić: GUTSCHY, LJUDEVIT. Hrvatski biografski leksikon, sv. 5, 2002., str. 344.

Gutschy, Ljudevit

Liječnik i mikrobiolog, začetnik mikrobiologije u Hrvatskoj i prvi koji je provodio cijepljenje protiv tifusa i bjesnoće.

Opći podatci
Ime
Ljudevit
Prezime
Gutschy
Mjesto i datum rođenja
Sisak, 19. 10. 1874.
Mjesto i datum smrti
Zagreb, 26. 06. 1961.
Povezani časopisi
Priroda

Kategorije i područja