Jamnica plus d. o. o., poduzeće za proizvodnju i prodaju → mineralne vode i sokova sa sjedištem u Zagrebu, osnovano 1828.
Iako se mineralna voda iz vrela u mjestu Jamnička Kiselica kraj Pisarovine vjerojatno koristila još u predantičko doba, prvu njezinu kemijsku analizu naručila je 1772. Marija Terezija. Od tada se voda iz tog vrela nalazila u registru mineralnih voda bečkoga dvora. Ljekarnik Josip Mikšić obavio je 1823. prvu kvantitativnu znanstvenu analizu vode i time omogućio njezino kasnije iskorištavanje. Punjenje i prodaja mineralne vode na tom području započela je 1828., kada je odlukom hrvatskih zemaljskih vlasti dopušteno osnivanje punionice. Do kraja godine su na tržište plasirane prve boce mineralne vode pod nazivom Jamnička Kiselica. Proizvodnja je tijekom vremena rasla, te je 1829. napunjeno 5000 boca. Nedaleko od izvora djelovalo je kupalište i lječilište (1830–70).
Pogon je 1870. zakupio, a 1899. i otkupio Vilim Lovrenčić te modernizirao pogon punionice čime je povećao proizvodnju i prodaju (oko 500 000 boca na godinu). Spremište i otpravništvo poduzeća organizirao je u dvorištu svoje obiteljske kuće u Zagrebu, a u njegovoj je nakladi 1905. u Zagrebu Fran Gundrum-Oriovčanin objavio knjigu Jamnička kiselica. Vilim Lovrenčić prodao je 1926. zemljište s izvorima mineralne vode Miri Vrbanić i Margiti Rottenbucher, koje su 1932. modernizirale crpilišni pogon.
Nakon II. svj. rata rješenjem nadležnih tijela izvor u Jamničkoj Kiselici dan je na korištenje poduzeću Agrokombinat iz Zagreba. Iako je Agrokombinat 1962. izbušio novo vrelo (Jamnica 62) i 1964. modernizirao punionicu (dvije automatske linije), značajnija proizvodnja postignuta je tek 1967. kada je pogone kupilo poduzeće Marijan Badel (→ Badel 1862). Badel je 1973. izbušio novo vrelo (Janino vrelo) te djelomično dovršio novi pogon za punjenje mineralne vode (1978. napunjeno je 50 milijuna litara). Badel je proizvodni program na bazi mineralne vode tijekom 1980-ih proširio novim niskokaloričnim pićima. Tako je na tržište 1982. plasirana voda Jana, a 1986. Sprint tonic. Promjenama u organiziranju RO Badel, potkraj 1989., bivši OOUR Jamnica – mineralne vode, Jamnička Kiselica počeo je djelovati kao samostalno poduzeće Badel – Jamnica. Od ukupno 19 poduzeća koja su se u SFRJ bavila proizvodnjom mineralne vode i proizvoda na bazi mineralne vode, Jamnica je bila treće najveće poduzeće, odmah iza slovenske Radenske i srpskog Knjaza Miloša. Kapacitet punjenja mineralne vode u tri proizvodne linije 1991. iznosio je oko 100 milijuna litara na godinu. Proizvodnja je zaustavljena u listopadu 1991., kada je pogon granatiran, a do srpnja 1992. u ratnim djelovanjima stradali su i mnogi drugi gospodarski objekti poduzeća. U to doba Jamnica je zapošljavala 526 radnika.
Pretvorba poduzeća u dioničko društvo obavljena je 1992–93. kada je Agrokor postao većinski vlasnik, a poduzeće je preimenovano u Jamnica d. d. Istodobno su se obnavljale ratom oštećene zgrade i proizvodna postrojenja u Pisarovini, a poslije su nabavljene i nove linije za punjenje mineralnih voda i sokova na bazi mineralne vode te je pokrenuta linija za punjenje prirodne izvorske vode u proizvodnom pogonu Sveta Jana kraj Jastrebarskog. Tijekom 1990-ih poduzeće je 94% proizvodnje plasiralo na domaće tržište, 4% na tržište BiH, a 2% na područje Slovenije. Uspješno poslovanje 1990-ih pratilo je i povećanje broja zaposlenika (1994. 403, 2002. 769). Logotip poduzeća redizajniran je 1995., od kada mineralna voda nosi naziv Jamnica.
Do 1998. poduzeće je osnovalo slovensko društvo Jamnica, mineralna voda i bosanskohercegovačko poduzeće Jamnica, te bilo većinski vlasnik Mladine (prije Jaska vino). Bosanskohercegovačkom društvu Jamnica 2001. pripojen je Sarajevski kiseljak. Ulaganja u proizvodne pogone omogućila su joj povećanje proizvodnje (sa 100 milijuna litara 1991. na 200 milijuna litara 2001). Proizvodni su se kapaciteti 2003. sastojali od šest linija za punjenje mineralne vode, dvije linije za proizvodnju voćnih sokova i jedne linije za punjenje izvorske vode. Od 2019. poduzeće posluje u sklopu Fortenova Grupe, pod nazivom Jamnica plus d. o. o. Dobitnik je mnogih nagrada, među kojima i zlatne medalje za najbolju gaziranu vodu u Europi (2015. Mineral Water Challenge) te oznake Hrvatska kvaliteta.
Jamnica plus lider je na tržištu mineralnih voda i osvježavajućih pića u Hrvatskoj. Posluje kao dio Grupe pića, organizacijske divizije unutar Fortenova grupe (još ju čine Sarajevski kiseljak u BiH, Mg Mivela u Srbiji, Jamnica mineralna voda u Sloveniji te Jamnica Water u Mađarskoj), s ukupnom godišnjom proizvodnjom većom od 600 milijuna litara.
F. S. Gundrum-Oriovčanin: Jamnička kiselica. Zagreb, 1905.
R. Čepelak: Jamnička kiselica: od prastare kaptaže do suvremene proizvodnje. Balneoklimatologija, 2(1998) 3, str. 28–32.
I. Vučak: Jamnička kiselica: 1772. – 1902. – 2002. Hrvatske vode, 11(2003) 44, str. 293–297.
