Objavljeno: .
Ažurirano: 1. rujna 2021.

Badel 1862 d. d., poduzeće za proizvodnju vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića osnovano u Zagrebu 1862.

Tvornička zgrada, 2021.

Početkom djelovanja poduzeća smatra se godina kada su Gracijan Mihić i Eugen Sabljić u Laškoj ulici (danas Vlaška) 67 osnovali prvu zagrebačku Tvornicu alkoholnih pića i likera. U toj tvornici zaposlio se i → Franjo Pokorny, koji ju je već iduće godine otkupio, preimenovao u Tvornicu likera, voćnih destilata i octa Pokorny i u njoj, primjenom tadašnje najsuvremenije tehnologije proizvodnje, nastavio proizvoditi visokokvalitetne i nagrađivane likere, voćne destilate i ocat. Proizvodi koje je Pokorny osmislio do 1908. dobili su 60 zlatnih, srebrnih i počasnih kolajni, a njega je Franjo Josip I. odlikovao za posebne zasluge (1867). Pokorny je 1879. tvornicu prodao Eugenu Janušiću koji je zadržao njezin naziv i proizvodni asortiman. Janušićev sin je 1892. tvornicu pretvorio u dioničko društvo. Od 1918. djelovala je pod nazivom Kraljevska povlaštena zagrebačka dionička tvornica likera – prije Franjo Pokorny, proizvodila je likere (Pelinkovac Pokorny, Pokornyjev Stari Graničar) i voćne rakije te zapošljavala 50 radnika. Većinski su vlasnici poduzeća 1939. bila braća Fischel podrijetlom iz tadašnje Čehoslovačke.

Konfiskacijom i nacionalizacijom provedenom nakon II. svj. rata tvornica je postala državno vlasništvo. Godine 1947. spojila se s Tvornicom konjaka i finih likera Patria (osnovana u Zagrebu 1886. kao zajedničko vlasništvo Zlatka Gavranovića i obitelji Rosenberg), A. A. Baker & Co. (zagrebačka podružnica londonskog poduzeća za promet čajem i rumom osnovana 1928) i Plemenikom (osnovana u Zagrebu 1867. pod nazivom Arko, tvornica vina i rakije koji je nosila do 1946; → Vladimir Arko) u poduzeće pod imenom Tvornica likera i vinarstvo. Pogoni za proizvodnju alkoholnih pića okupljeni su u Vlaškoj ulici 116, na mjestu nekadašnjega poduzeća Arko. Poduzeće se 1950. spojilo sa sesvetskom tvornicom Marijan Badel, industrija vrenja (osnovana 1930. kao Braća Badel), te nastavilo djelovati pod nazivom Marijan Badel, tvornica likera i rafinerija. Godine 1951. zapošljavalo je 3110 radnika.

Tvornica je tada bila organizirana u pet odjela: pogonsko-proizvodni, planski, komercijalni, računovodstvo i opći odjel, a proizvodila je jaka alkoholna pića, vinski destilat, alkohol, ocat, sirupe, sokove i druga bezalkoholna pića. Početkom 1960-ih pokrenuta je proizvodnja vinjaka, prošireni su mnogi proizvodni kapaciteti i asortiman (vina, mineralna voda), a tvornica je preuzela vodeći položaj na domaćem tržištu. Proširilo se i tržište pa je Badel postao zapaženi jugoslavenski izvoznik.

Reklamni plakat za liker Stari graničar, 1950-ih

Tijekom 1950-ih i 1960-ih nastavljen je trend spajanja poduzeća pa su se Badelu pripojili: zagrebačka Tvornica octa (1957), Zagrepčanka (1963), prehrambena industrija Fažana (1964), zagrebačka veletrgovina žestokih i bezalkoholnih pića te vina L. R. C. (1965), splitski Dalmacija – liker (1966), šibenska vinarija Vinoplod (1967), zagrebački Agrokombinat (1967), banjalučka veletrgovina alkoholnih i bezalkoholnih pića Bosanka (1968), splitsko Dalmacijavino (1968), veletrgovina alkoholnim i bezalkoholnim pićima te vinom Dubrovački podrum (1968) i bihaćki Konzumal (1969). Badel je 1960. proizveo prvi vinjak (1970. započela je proizvodnja vinjaka Cezar, a 1971. Zrinski), a 1967. pokrenuo je licencnu proizvodnju Pepsi Cole. Pogon za proizvodnju bezalkoholnih pića na zagrebačkom Borongaju pušten je u rad 1971 (proizvodio je gazirana pića Naru, Inku i Pepsi Colu), a 1974. instalirane su nove automatizirane linije za proizvodnju jakih alkoholnih pića i linije za punjenje litrenih boca. Badel je 1974. spojen sa zagrebačkim Vinoproduktom u poduzeće pod nazivom Badel-Vinoprodukt. Badel je 1973. izbušio novi izvor Janino vrelo kraj Pisarovine koji je iskorištavao za flaširanu vodu Jamnica. Potkraj 1970-ih tvornica je bila organizirana kao RO Badel, a zapošljavala je 1867 radnika. U to doba proizvodila je 43 milijuna litara jakih alkoholnih pića, 31 milijun litara vina, 22 milijuna litara bezalkoholnih pića, 98 milijuna litara mineralne vode i napitaka na bazi mineralne vode te 12 milijuna litara octa na godinu. Kako bi se ostvarili bolji uvjeti proizvodnje prehrambenih proizvoda, 1976. osnovan je SOUR Cibona, kojemu su se pridružile vodeće zagrebačke prehrambene industrije tog doba Badel-Vinoprodukt, → Kraš, → Franck i Voće.

Proizvodnja alkoholnih pića, druga polovica XX. st.

Badel-Vinoprodukt je 1987. napustio SOUR Cibonu, a preustrojem poduzeća 1989. nekadašnjih devet OOUR-a zamijenila su četiri poduzeća – Badel-Vinoprodukt, Badel Jamnica, Badel BAP i Industrija vrenja Sesvete, sjedinjena u Složeno poduzeće Badel koje je zapošljavalo 2384 radnika). Godine 1991. poduzeće je organizirano i djeluje pod nazivom Badel 1862 d. o. o. Tada je zapošljavalo 1043 radnika, a u njegovu je sastavu bilo 16 društava s ograničenom odgovornošću (od toga po jedno u Sloveniji, BiH i Makedoniji). U Hrvatskoj ih je bilo 13, i to šest vinarija (Daruvar, Vivodina, Svirče, Benkovac, Križevački vinogradi i Vrbnik) i sedam društava različitih djelatnosti (Badel Proizvodnja, Badel Trgovina, Badel International, Badel Ekonomski i informatički centar, Badel Marketing, Badel Galerija i Vinal Co.). Poduzeće je 1991. počelo djelovati kao holding, a pretvorba iz društvenoga u dioničko vlasništvo obavljena je 1993. Od 1992–93. iz sastava poduzeća je izdvojena proizvodnja mineralnih voda (→ Jamnica plus), a od 1997. vinarije djeluju kao samostalna društva. Prve poteškoće u poslovanju javile su se 1999., kada je Badel zbog teških uvjeta poslovanja na tržištu i nelikvidnosti u poslovnom okruženju prvi put poslovao s gubitkom. Godine 2013. započeo je proces predstečajne nagodbe tijekom kojega je ukinuta proizvodnja bezalkoholnih pića (2015), a poduzeće je dokapitalizirano sredstvima Meteor grupe iz Đakova. Poslovanje je prvi put ponovno ostvarilo dobit 2016., a uvjeti predstečajne nagodbe ispunjeni su 2018. Iste godine Badel 1862 zapošljavao je približno 380 radnika, a najviše je izvozio u zemlje bivše Jugoslavije (oko 80%) te u Njemačku, Poljsku, Rusiju, Kinu i SAD.

Tisak na kutiji za transport boca

Unatoč poteškoćama u poslovanju, Badel 1862 ostao je vodeći hrvatski proizvođač na tržištu jakih alkoholnih pića, a zadržao je i značajnu poziciju na tržištu vina. Godine 2019. proizvodio je, među ostalim, deset proizvoda koji nose znakove Izvorno hrvatsko (Badel stara šljivovica, Dingač vrhunsko vino, barrique i arhivsko vino, Postup vrhunsko i arhivsko vino te Ivan Dolac barrique, vrhunsko i arhivsko vino te Badel Pelinkovac) i Hrvatska kvaliteta (kvalitetna vina Plavac Hvar i Plavac te kvalitetno vino Pelješac) Hrvatske gospodarske komore. Badel 1862 Grupa sastoji se od Badelovih poduzeća u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Makedoniji.


Ostali podatci
Što pročitati?

K. Sabolić: Badel 1862. 140 godinA. Zagreb, 2002.

Badel 1862. 150 godina. Zagreb, 2012.

Mrežne poveznice
Badel 1862 d. d.

Poduzeće za proizvodnju vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Zagreb
Godina osnutka
1862.
Prijašnji nazivi

Tvornica likera i vina (1947)

Marijan Badel, tvornica likera i rafinerija (1950)

Badel-Vinoprodukt (1974)

Radna organizacija Badel (1979)

Složeno poduzeće Badel (1989)

Badel 1862 d. o. o. (1991)

Badel 1862 (od 1993)

Povezana poduzeća

Kategorije i područja