Zagrebačke pekarne Klara d. d., poduzeće za proizvodnju i prodaju pekarskih proizvoda sa sjedištem u Zagrebu. Baštini dugu tradiciju zagrebačkog industrijskog pekarstva i mlinarstva.

Još 1862. na Trnjanskoj cesti izgrađen je Zagrebački paromlin, koji je 1906. izgorio. Na istom je mjestu, prema projektu arhitekata Hönigsberga i Deutscha, 1908. izgrađen novi, tada najsuvremeniji u zemlji. Na nekim lokacijama na kojima se danas nalaze pekarska postrojenja Zagrebačke pekarne Klara potkraj XIX. st. nastala su prva industrijska pekarska poduzeća u vlasništvu obitelji Zeininger, Guthard, Draganec, Wieland, Krpić i Rukavina. Kako se pekarska djelatnost pokazala vrlo unosnom, početkom XX. st. osnivale su se pekarske tvornice: 1909. Gradska pekarna d. d. (u Dalmatinskoj 11), a 1912. Sjedinjene pekarne Wieland i Guthard d. d. (u Ilici 191). Između dvaju svjetskih ratova znatan udjel u pekarskoj industriji grada imao je niz pekarskih zadruga, koje su nastajale udruživanjem pekara još od kraja XIX. st.







Nakon II. svj. rata nacionalizacijom i sjedinjavanjem pekarskih zadruga osnovano je 1945. Gradsko pekarsko poduzeće koje je 1952. podijeljeno u 16 samostalnih pekarskih poduzeća. Zagrebački paromlin (tada pod imenom 8. maj) i deset pekarskih poduzeća, s 52 prodavaonice kruha i ukupno 1481 radnikom, 1962. spojeni su u poduzeće Pek Mlin, koje je 1963. promijenilo naziv u 8. maj. Nakon što su mu se 1968. pridružili karlovački Žitoproizvod i sisački 1. maj, preuzelo je naziv Žitokombinat. Godine 1971. poduzeću je priključeno zagrebačko trgovačko-ugostiteljsko poduzeće Prehrana, te je Žitokombinat sredinom 1970-ih organiziran u OOUR-e: Mlin 8. maj (od 1974. djelovao je u novoizgrađenim pogonima u Resniku), Tvornica tjestenine Klara (osnovana 1954. kao Partizanka, od 1957. u sastavu Paromlina, od 1961. u novoizgrađenim pogonima u Remetincu), Pekarstvo 8. maj (objedinjavalo je više pekarskih pogona, među kojima i potkraj 1960-ih suvremeno opremljene u Svetoj Klari, Sveticama i Samoboru, te onaj u Dalmatinskoj ulici – od 1972. Tvornica kolača i slastica Klara). Prehrana trgovina i Prehrana ugostiteljstvo (osnovani 1958. kao Mljekarnica u sastavu Zagrebačke mljekare, obuhvaćalo 55 prodavaonica i dvadesetak ugostiteljskih objekata) te Žitoproizvod Karlovac i 1. maj Sisak (objedinjavali su više gradskih pekarni i mlinove).













Godine 1978. poduzeće je izgradilo nov pekarski pogon u Jastrebarskom te se pod nazivom Žitokombinat Zagreb reorganiziralo u SOUR. U njegovu su sastavu do kraja 1980-ih djelovale radne organizacije, koje su nakon pretvorbe i privatizacije postale dionička društva. Zagrebačke pekarne (poslije Zagrebačke pekarne Klara d. d.), 8. maj (s OOUR-ima Klara tvornica tjestenine i Mlin; poslije Klara Zagreb d. d., likvidirana 2016), Prehrana trgovina i Prehrana ugostiteljstvo (Prehrana trgovina d. d.), Žitoproizvod Karlovac (Žitoproizvod d. d.), 1. maj Sisak (Ljudevit Posavski mlin i pekare d. d., od 2007. Mlin i pekare d. o. o.).







Današnje poduzeće Zagrebačke pekarne Klara registrirano je za proizvodnju i promet pekarskih i konditorskih proizvoda te uslužna pečenja. Sjedište poduzeća u doba pretvorbe nalazilo se na zagrebačkoj Novoj cesti, a proizvodnja se odvijala na šest lokacija u Zagrebu te u Samoboru i Jastrebarskom. Poduzeće je imalo mrežu od deset vlastitih trgovina u Zagrebu i okolici, a zapošljavalo je 1036 radnika. Tijekom 1990-ih osnovalo je dva povezana društva: Klara-trade d. o. o. (1994–97) i Gastro centar Klara d. o. o. (1994–2000), a bilo je većinski vlasnik zagrebačkog društva Prehrana trgovina d. d.

Kako bi zadržalo uspješnu proizvodnju, poduzeće je stalno ulagalo u izgradnju novih proizvodnih pogona i razvoj prehrambene tehnologije. U pogonu na Sveticama pušten je u rad novi proizvodni pogon za peciva (2001), otvorena su izdvojena skladišta u Rijeci i Splitu (2006) te Slavonskom Brodu (2007), a 2007. proširen je proizvodni asortiman zamrznutih i pothlađenih pekarskih proizvoda. Poduzeće je poduzelo i projekt ujedinjavanja, kojim su pogoni u Samoboru i Planinskoj ulici preseljeni na lokaciju u Utinjskoj ulici u Svetoj Klari, a uključivao je i rekonstrukciju tamošnjih proizvodnih pogona (2012–15). Godine 2015. Grupa Zagrebačke pekarne Klara zapošljavala je 650 radnika, a činila su je i još dva ovisna društva: Prehrana trgovina (oko 60% vlasništva) i Desortis (100-postotni vlasnik). Poduzeće je 2020. proizvodilo oko 120 000 proizvoda na dan, koje je plasiralo u više od 2000 trgovina. Posjedovalo je vlastitu maloprodajnu mrežu od 19 trgovina (devet u Zagrebu, po tri u Velikoj Gorici i Vodicama, te po jedna u Bjelovaru, Srimi, Tisnom i Jezerima na Murteru), od kojih su poslovnice u Vodicama, Srimi i u Jezerima bile otvorene samo tijekom ljetnih mjeseci (sezonski). Poduzeće je proizvodilo svjež i smrznuti kruh, peciva, slatke i slane proizvode od lisnatog i dizanog tijesta, tost, dvopek, tjesteninu, mlince, trajne kolače, brašno, krupicu i krušne mrvice. Proizvode je izvozilo u BiH, Sloveniju, Srbiju, Veliku Britaniju i Irsku.