Kranjc, Mihajlo (Zagreb, 29. IX. 1934 – Zagreb, 20. III. 2016), arhitekt, istaknuo se nizom realizacija uređenja zagrebačkih javnih prostora tijekom 1980-ih i 1990-ih.

Diplomirao je 1959. na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskome fakultetu (→ Arhitektonski fakultet) u Zagrebu. Nakon završetka studija zaposlio se u arhitektonskom birou Ostrogović u Zagrebu (od 1963. Centar 51), gdje je do 1965. radio kao projektant-suradnik a, nakon što je položio stručni ispita 1966–77. kao samostalni projektant. Od 1977. bio je samostalni projektant u Zavodu za arhitekturu Arhitektonskoga fakulteta a od 1991. do umirovljenja 2001. radio je kao savjetnik i pomoćnik pročelnika u Gradskom zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša.







Prihvativši načelo regionalizacije arhitektonskoga prostornog izraza, projektirao je višenamjenske društvene i stambene zgrade za manje gradske sredine u Lici i Gorskom kotaru. Među realizacijama ističu se: u Ogulinu u naselju Ivo Marinković stambeno-poslovni kompleks (s M. Čankovićem i B. Šternom, 1973), stambeno-poslovni toranj (1974) i stambeni nizovi s lokalima (s Čankovićem, 1979), u Plaškome stambeno-poslovna (s Čankovićem, 1978) i stambena zgrada (1981), na jezeru Sabljaci restoran (1979), u Josipdolu hotel (s Čankovićem, 1979), u Vrbovskom stambeno naselje Grozdana (s Čankovićem, 1979). Tijekom 1980-ih okrenuo se uređenju i obnovi zagrebačkih javnih prostora. Realizirao je uređenja središnjih zagrebačkih trgova – Jelačićeva s početkom Gajeve ulice (s B. Silađinom i B. Šerbetićem, 1981–87), Preradovićeva s okolnim ulicama (sa Šerbetićem, 1991–95) i Trga hrvatskih velikana (1994–95), pješačkih zona u Gajevoj, Bogovićevoj i Petrićevoj (1993–94) te dijelu Jurišićeve i Petrinjske ulice (1994–95). Autor je rekonstrukcije i uređenja istočnoga dijela tzv. zelene potkove (sa Silađinom i Šerbetićem, 1980). Projektirao je postave niza javnih spomenika (banu Josipu Jelačiću na Jelačićevu trgu u Zagrebu, 1990), a sam je autor više spomen-obilježja (poginulim braniteljima Peščenice u Vukovarskoj ulici u Zagrebu, 2000). Za svoj arhitektonski rad dobio je više nagrada i priznanja, među ostalima nagrade Zagrebačkoga salona (1979., 1999) i »Viktor Kovačić« (1981).





