organizacija građenja, znanstvena i stručna disciplina, koja ujedinjuje aktivnosti i sudionike u ostvarivanju građevnoga projekta od zamisli do konačnoga dovršenja. Temelji se na interdisciplinarnim znanjima građevinarstva, ekonomije, organizacije rada, prava i dr. Isprva je bila usmjerena uglavnom na organizaciju gradilišta, ali se radi što boljeg i uspješnijeg građenja važnost sve više počela pridavati njezinoj pripremi i svim planerskim poslovima u vezi s njom. Povezivanje priprema s operativnom izvedbom u logičnu cjelinu zahtijeva primjenu spoznaja o organizaciji radnih procesa, građevnoj regulativi, zaštiti na radu, a napose o upravljanju projektima kao investicijskim pothvatima. U najnovije se doba uz tu disciplinu sve češće veže široko područje menadžmenta u graditeljstvu, a time i npr. problematika upravljanja i održavanja građevina.

U RH je organizacija i tehnologija građenja jedna od grana u znanstvenom polju građevinarstva. U nas se začetci visokoškolske nastave, znanstvene i stručne potpore tom području javljaju već osnutkom Tehničke visoke škole u Zagrebu (1919; od 1926. → Tehnički fakultet; sv. 4), što je formalizirano osnutkom Zavoda za izvođenje gradnja pri Arhitektonskom odsjeku Fakulteta 1954. Osnovao ga je Stanko Bakrač te predavao kolegije Izvođenje gradnja I i II. Kolegij je objedinjavao nastavne sadržaje: dijelovi organizacije gradilišta, izračun troškova građenja, odabrani postupci tehnologije i planiranja građenja te primjena građevinskih strojeva. Nastavna, znanstvena i stručna djelatnost tog područja zadržala je kontinuitet i nakon odvajanja Arhitektonsko-građevinsko-geodetskoga fakulteta 1956., odn. samostalnih Arhitektonskog i Građevinskoga fakulteta 1962.

Na → Arhitektonskome fakultetu je od 1962. postojala Katedra za izvođenje gradnja, koja se s istoimenim Zavodom uklopila u druge organizacijske strukture fakulteta od druge polovice 1960-ih. U istom razdoblju tadašnje kolegije Izvedba zgrada I i II preuzima → Đuro Mirković, a od 1991. kolegije Planiranje i organizacija građenja i Troškovnik predaje → Dražen Juračić. Danas se nastava održava u organizaciji Kabineta za upravljanje projektima i organizaciju građenja (voditelj Dubravko Bačić) u sastavu Katedre za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo.

Na → Građevinskom fakultetu osnovana je 1970. Katedra za organizaciju građenja (ukinuta 1974). Već 1971. osnovan je i Zavod za organizaciju i tehnologiju građenja, od 1981. Zavod za organizaciju i ekonomiku građenja, koji kontinuirano djeluje i danas (Zavod za organizaciju, tehnologiju i menadžment). Od 1990-ih su u Zavodu djelovale i tri katedre: za organizaciju građenja, tehnologiju građenja i društvene znanosti (poslije za organizaciju građenja, tehnologiju građenja i menadžment u graditeljstvu). Akademske godine 2004/05. u Zavodu je radio i Informatički laboratorij za organizaciju građenja (ukinut 2010-ih). Na čelu Zavoda prvih je deset godina bio Josip Klepac (područje organizacije građenja predaje od 1963), a potom su ga vodili Marko Žaja, Mariza Katavić, → Mladen Radujković, Rudolf Lončarić, Jadranko Izetbegović, Vjeran Mlinarić i dr. Danas Zavod čine Katedra za menadžment (pročelnica Anita Cerić), Katedra za organizaciju građenja (Mladen Vukomanović) i Katedra za tehnologiju građenja (Ivica Završki). Godine 2005. Zavod je pokrenuo časopis Organization, Technology & Management in Construction, a do danas je bio organizatorom mnogobrojnih međunarodnih konferencija na tu temu.

Akademske godine 1970/71. na Građevinskom fakultetu uveden je novi Organizacijsko-tehnološki studijski smjer koji je potom promijenio naziv u Organizacija građenja, zadržavajući svoj kontinuitet do danas. Na smjeru su uvedeni kolegiji: Tehnologija građenja, Organizacija poduzeća, Organizacija građenja 2, Metode planiranja, Osnove ekonomije, Osnove prava, Industrijska sociologija, Industrijalizacija i montaža, Završni radovi i Operativna istraživanja, te od 1976/77. Građevna regulativa. Od iste godine djelovao je i specijalistički studij za organizaciju i ekonomiku građenja (ukinut 1988/89), Poslijediplomski znanstveni studij iz organizacije građenja uveden je 1980., i odvija se u kontinuitetu do danas. I danas se na Fakultetu izvodi diplomski sveučilišni studij građevinarstva na kojem je Organizacija građenja jedan od sedam smjerova, a postoji i poslijediplomski specijalistički studij građevinarstva s usmjerenjem Organizacija i menedžment u građevinarstvu.

Integracijom Građevinskoga fakulteta i → Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) SOUR Građevinski institut (1977) ostvareni su materijalni, kadrovski i prostorni uvjeti za svestrani razvoj područja organizacije i ekonomike građenja. U Zavodu za organizaciju i ekonomiku građenja ravnomjernim se intenzitetom odvijao znanstveni, nastavni i stručni rad, a na tim je poslovima u to doba bilo zaposleno 36 djelatnika. I nakon razdvajanja 1991. IGH je imao Zavod za organizaciju građenja koji se postupno uklopio u djelovanje drugih zavoda.

Područje organizacije građenja predaje se danas i na Građevinskome fakultetu u Rijeci (Zavod za prometnice, organizaciju i tehnologiju građenja i arhitekturu), Građevinskom i arhitektonskom fakultetu Osijek (Zavod za organizaciju, tehnologiju i menadžment) i Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu (Katedra za organizaciju i ekonomiku građenja), te na Diplomskom studiju Graditeljstva na Sveučilištu sjever, na stručnim studijima graditeljstva Tehničkoga veleučilišta Zagreb, kao i u svim srednjim tehničkim školama koje obrazuju za zanimanja arhitektonski tehničar i građevinski tehničar.

Među udžbenicima, znanstvenom i stručnom literaturom tog područja ističu se knjige Metode mrežnog planiranja i njihova primjena u rukovođenju građenjem (1979) Sergeja Nonveillera, Organizacija građenja i uređenje gradilišta (1982) J. Klepca, Organizacija građenja (1983) Danijela Režeka, Organizacija građenja (1994) Jurja Marušića, Organizacija izvedbe građevinskih projekata (1995) R. Lončarića, Management u građevinarstvu (1997) Barbare Medanić, Katalog standardnih opisa radova u cestogradnji (2001) Petra Đukana, Organizacija građevinske proizvodnje (2009) J. Izetbegovića, Osnove ekonomike za graditelje (2009) M. Katavić, Osnove graditeljske regulative (2008), Planiranje i kontrola projekata (2012), Organizacija građenja (2014) M. Radujkovića sa suradnicima, Poslovna izvrsnost u građevinarstvu RH (2011) i Priručnik organizacije građenja (2018) M. Vukmanovića sa suradnicima. U Tehničkoj enciklopediji LZ-a objavljeni su makropedijski članci građevinsko planiranje i građevna kalkulacija (1979., S. Nonveiller).