Vindija d. d., prehrambeno poduzeće sa sjedištem u Varaždinu, osnovano 1959. Jedno je od najvećih poduzeća hrvatske prehrambene industrije.
Poduzeće je djelatnost započelo kao Gradska mljekara koja je iz prigradskih sela varaždinskog i čakovečkog kotara otkupljivala i prerađivala oko 1 500 000 l mlijeka na godinu. U to doba zapošljavala je 15 radnika. Godine 1965. na čelo mljekare došao je Dragutin Drk koji je na položaju direktora poduzeća i poslije oformljene grupe ostao do svoje smrti 2021., a u više od 50 godina djelovanja poduzeću osigurao titulu tržišnoga lidera domaće mljekarske i prehrambene industrije.
Mljekara je rekonstruirana 1961., a 1965–69. bila je sastavnim dijelom Zadružnoga poljoprivredno-prehrambenoga kombinata Kalnik. Proširila je djelatnost na proizvodnju gaziranih bezalkoholnih pića i voćnih sokova, te izgradila trgovačko-ugostiteljsku mrežu, klaonicu i pogon za preradbu mesa. Godine 1970. integrirana je u Zagrebačku mljekaru (→ Dukat; od 1972. jedan od njezinih OOUR-a), dok je klaonicu i preradbu mesa istodobno prepustila Poljoprivredno-prehrambenomu kombinatu Koka iz Varaždina. Iste je godine promijenila ime u Vindija (ime je dobila prema poznatoj špilji u blizini Varaždina). Godine 1977. počela je proizvodnja sireva s plemenitom plijesni te je puštena u pogon linija za proizvodnju steriliziranog mlijeka u višeslojnoj ambalaži Tetra Pak pod novom robnom markom ’z bregov.
Godine 1979. poduzeće se izdvojilo iz sastava Zagrebačke mljekare i osamostalilo kao RO mljekarstva industrija Vindija. Godine 1980. pustila je u pogon siranu za proizvodnju polutvrdoga sira, 1983. pogon za proizvodnju pudinga, fermentiranih proizvoda i deserata, 1984. organizirala uzgoj visoko mliječnih koza, a 1989. na tržište je plasirala Iso Sport, prvo izotonično piće (→ funkcionalna hrana) u Hrvatskoj.
Pretvorba poduzeća u dioničko društvo obavljena je 1992. Poduzeće je tada zapošljavalo 270 radnika, a prerađivalo je do 80 milijuna litara mlijeka na godinu te proizvodilo oko 60 vrsta raznih mliječnih i drugih prehrambenih proizvoda. Proizvodilo se u četiri proizvodne linije: mljekara, proizvodnja sireva, proizvodnja voćnih sokova i bezalkoholnih napitaka te proizvodnja žitarica. Poduzeće se od 1993. strateški usmjerilo na rast i razvoj, a najznačajnije investicije do 1997. bile su usmjerene na proizvodnu liniju za punjenje gaziranih sokova i mineralne vode u PET ambalažu, kupnju opreme za proizvodnju sireva i deserata, kupnju vozila za distribuciju proizvoda, rashladne opreme, otvaranje novih poslovnica, kupnju novih punilica za punjenje mlijeka i sokova. Godine 1995. poduzeće je preuzelo Koku, najvećega hrvatskog proizvođača pilića, svježega pilećeg mesa i prerađevina od pilećeg mesa (robna marka Cekin) i Varaždinsku pekarnicu Laticu, a 1997. riječkog proizvođača prerađevina od mesa krupne stoke ViR 1898. Vindija je 1998. proširila svoj asortiman funkcionalne hrane pa je na tržište plasirala funkcionalne mliječne proizvode pod robnom markom Vivis (BBL probiotik bio je prvi takav proizvod na hrvatskom tržištu). Županjsku mljekaru Novi Domil preuzela je 2003. Iste je godine u Slavonskom Brodu otvorila Vindon, tvornicu za proizvodnju svježe puretine i purećih prerađevina (istoimena robna marka) te je na tržište plasirala mlijeko ’z bregov u PET bocama. Otvorenjem vlastite tvornice stočne hrane BIOdar 2006. Vindija je zaokružila svoju mliječnu i mesoprerađivačku industriju u jedinstvenu proizvodnu cjelinu. Od tada njezin poslovni sustav obuhvaća više poduzeća iz širokog područja prehrambene industrije. Od 2010. proizvodni asortiman bezalkoholnih pića proširen je Vindi bio vitalom, sokom proizvedenim od voća iz ekološkog uzgoja.
Vindija danas (2022) otkupi i preradi oko 200 milijuna litara mlijeka na godinu (druga je po količini proizvedenoga mlijeka u RH). U suvremenim tehnološkim postrojenjima u kojima su implementirani međunarodni sustavi kvalitete nastaje Vindijin proizvodni asortiman koji danas sačinjava više od 1400 različitih proizvoda. Osim mlijeka i mliječnih proizvoda ’z bregov Vindija na tržište plasira voćne sokove i druga bezalkoholna pića Vindi, pileće meso i prerađevine od pilećeg mesa Cekin, pureće meso i prerađevine od purećeg mesa Vindon, prerađevine od mesa krupne stoke Rozeto te kruh, peciva i kolače Latica. Posebno su cijenjeni Vindijini sirevi, među kojima se ističu višestruko nagrađivani sirevi s plemenitom plijesni i tvrdi sirevi od kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka. Grupa Vindija danas obuhvaća 13 poduzeća od kojih je osam u Hrvatskoj i pet u zemljama regije. Zapošljava više od 4200 radnika, te surađuje s više od 1000 kooperanata od kojih otkupljuje mlijeko, mahom s malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Maloprodajne trgovine osim u RH Vindija ima i u BiH i Srbiji, a proizvode izvozi u 12 zemalja uključujući zemlje EU-a (Italija, Austrija, Belgija, Velika Britanija, Španjolska, Švedska). Vindijini proizvodi od 2007. nose oznake Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, a zahvaljujući kvaliteti namirnica domaće proizvodnje, njezini mliječni proizvodi nose znak Mlijeko hrvatskih farmi a piletina Cekin i puretina Vindon znak Meso hrvatskih farmi. DAR biljni napitci u ekološki prihvatljivim pakiranjima nose jamstveni žig Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravlja Živjeti zdravo. Vindija je prvo poduzeće u RH i tek treće u svijetu koje je u dijelu asortimana plastičnu ambalažu zamijenilo inovativnom i ekološki prihvatljivom kartonskom bocom Tetra top te prvo u Europi i četvrto u svijetu koje je na tržište plasiralo ekološki prihvatljivu Tetra Brik Ultra Edge ambalažu (asortiman Vindi sokova) i Aseptic Edge ambalažu (mlijeko), s čak 71% odnosno 88% obnovljivoga materijala.
B. Magdalenić: Razvoj Vindije. Mljekarstvo, 44(1994) 4, str. 246–249.
