Autor: V. Lelas
Objavljeno:
Ažurirano: 12. listopada 2020

funkcionalna hrana, hrana koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da povoljno djeluju na zdravlje ljudi.

Prva sustavna istraživanja koncepta funkcionalne hrane započela su nekolicinom znanstvenoistraživačkih programa koji su se tijekom 1980-ih provodili u Japanu. Rezultat istraživanja bila su pravila kojima hrana mora udovoljavati kako bi se mogla smatrati funkcionalnom. Hrani koja je udovoljavala tim pravilima japansko je ministarstvo zdravstva 1991. dodijelilo oznaku FOSHU (Food for Specified Health Use), kojom se od tada implicirao pozitivan učinak takve hrane na ljudsko zdravlje. Europska je komisija u drugoj polovici 1990-ih pokrenula istraživanja s ciljem utvrđivanja znanstveno utemeljena pristupa izučavanju i definiranju funkcionalne hrane. Novonastalim konceptom FUFOSE (Functional Food Science in Europe) utvrđuje se da je hrana funkcionalna ako je potvrđeno da osim odgovarajuće prehrambene vrijednosti pozitivno utječe na jednu ili više funkcija u organizmu, i to na način koji ili unapređuje zdravlje i dobrobit organizma ili smanjuje rizik od nastanka bolesti. Funkcionalna se hrana ne smije plasirati u obliku kapsula ili tableta. Ona mora ostati hrana te mora pokazivati navedene učinke pri konzumiranju količina uobičajenih u prehrani. Funkcionalnost hrane ostvaruje se njenim sastavom, odnosno udjelom bioaktivne komponente (tvari koje u tijelu posjeduju biološku aktivnost) koja može biti biljnoga (fitonutrijenti ili fitokemikalije), životinjskoga (zoonutrijenti ili zookemikalije) ili bakterijskoga podrijetla. Njihovo djelovanje je različito i može biti antioksidacijsko, antibakterijsko, fizikalno, termogeno, djelovanje na endokrini sustav i hormonima slično djelovanje, može utjecati na replikaciju DNK, a može djelovati i na regulaciju i stimulaciju enzima. Stoga se funkcionalna hrana može kategorizirati prema učinku na zdravlje pojedinog organa ili sustava organa, primjerice ona koja utječe na zdravlje probavnog sustava, te koštanoga, kardiovaskularnoga ili imunosnoga sustava.

Najbolji i najrašireniji primjer funkcionalne hrane je jogurt koji dodatkom probiotičkih bakterija postaje funkcionalan. Svojim mehanizmom → probiotici stvaraju nepovoljne uvjete za rast patogenih mikroorganizama i uspostavljaju ravnotežu intestinalne mikroflore. Kalcij i vitamin D dodaju se jogurtu, mlijeku i voćnim sokovima kako bi se smanjio rizik od osteoporoze, a vitamini i minerali dodaju se mnogim proizvodima (najviše sokovima i žitaricama) jer imaju važnu ulogu u očuvanju imunosnog sustava i obrani od malignih bolesti. Proizvodi namijenjeni očuvanju zdravlja kardiovaskularnoga sustava najčešće sadrže omega-3 masne kiseline, fitostanole i fitosterole.

Usporedno s prvim znanstvenim istraživanjima funkcionalne hrane u svijetu započinju i prva znanstvena istraživanja u Hrvatskoj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH vrlo je rano prepoznalo važnost tog područja pa je 1996. započelo financirati znanstveni projekt Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta u Zagrebu Proizvodnja hrane više biološke vrijednosti (voditeljica → Vesna Lelas; 1996–2001) koji su poslije naslijedili projekti Razvoj novih funkcionalnih proizvoda i njihova stabilnost (2002–05), Nove tehnike procesiranja u proizvodnji funkcionalne hrane (2006–09) i znanstveni program Stabilnost bioaktivnih komponenti hrane u funkciji procesiranja. Godine 2019. održan je 12. stručni skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj, a u tijeku je izradba još nekoliko projekata koje financijski podupire Hrvatska zaklada za znanost (Od nusproizvoda u preradi žitarica i uljarica do funkcionalne hrane primjenom inovativnih tehnika, voditeljica → Duška Ćurić; Primjena visokog hidrostatskog tlaka u proizvodnji funkcionalnih sokova na bazi voća i povrća, voditelj Damir Ježek; Izolacija i enkapsulacija bioaktivnih molekula samonikle i kultivirane koprive i komorača i učinci na fiziologiju organizma, voditeljica → Verica Dragović Uzelac; te Primjena inovativnih tehnika ekstrakcije bioaktivnih komponenti iz nusproizvoda biljnog podrijetla, voditeljica → Stela Jokić). O važnosti funkcionalne hrane govori i podatak da su istoimeni kolegij i kolegij Funkcionalni fermentirani mliječni napitci od 2009. u sastavu doktorskoga studija na Prehrambeno-biotehnološkome fakultetu u Zagrebu.

Proizvodnja funkcionalne hrane u stalnom je porastu i u svijetu i u Hrvatskoj (godišnja stopa rasta u svijetu 8–10%), a u Hrvatskoj je to tržište vrijedno oko 25 milijuna eura.


Ostali podatci
Vidi još...
Što pročitati?

G. Kralik, M. Grčević, Z. Gajčević-Kralik: Animalni proizvodi kao funkcionalna hrana. Krmiva, 52(2010) 1, str. 3–13.

G. Škugor: Funkcionalna hrana mediteranske prehrane. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, 6(2012) 1/2, str. 107–126.

S. Kolarić Kravar i dr.: 7. stručni skup Funkcionalna hrana u Hrvatskoj (zbornik radova). Zagreb, 2014.

funkcionalna hrana
Jogurt

Hrana koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da imaju povoljno djelovanje na zdravlje ljudi.

Kategorije i područja