Zagreb-Montaža d. o. o., poduzeće za izvedbu složenih projekata na području mostogradnje, izgradnje cjevovoda te industrijskih postrojenja koje od 1989. djeluje samostalno, sa sjedištem u Šibeniku od 2024. Jedno je od poduzeća izraslih iz više proizvodnih i montažerskih pogona osnovanih tijekom 1950-ih u Zagrebu i Hrvatskoj, koja su prošla zajednički put međusobnog udruživanja i konačnog osamostaljivanja.
Poduzeće Braća Kavurić osnovano je 1951. za potrebe hrvatske elektroprivrede. U sklopu Rudarsko-energetsko-kemijskoga kombinata Kosovo izgradilo je 1975. tada najveći termoenergetski sustav u SFRJ, dok je 1976. izgradilo Termoelektranu Sisak II. Industromontaža je osnovana 1957. Nastala je iz radionice za popravak motornih vozila Mehaničar na Trešnjevci u Zagrebu, osnovane 1948., koja je poslije bila dio limarsko-bravarske radionice Kovinar. Monteri Industromontaže gradili su objekte širom zemlje i u inozemstvu (SR Njemačka, Belgija, Alžir, Sudan, Tanzanija, DR Njemačka, Austrija, SSSR). Juvent je nastao 1972. integracijom poduzeća → Ventilator (sv. 1) i Jugomontaža. Nastanak Jugomontaže vezan je uz malu radionicu za popravak različitih strojeva i opreme iz ratne reparacije, osnovane 1950. u Zagrebu. Spajanjem sa sličnom radionicom iz Hrvatske Dubice 1953. utemeljena je Jugomontaža, montažno poduzeće za kemijsku industriju.
Poduzeća Braća Kavurić, Industromontaža i Juvent spojila su se 1977. u složena organizacija udruženoga rada Monting sa sjedištem u Zagrebu, koja se ponajprije bavila montažerskim poslovima u građevinarstvu. SOUR Monting sastojao se od tri radne organizacije – Montmontaže, Montprodukta i Montkemije.
RO Montmontaža sastojala se od deset OOUR-a: za energetska postrojenja (Energetika), naftna i petrokemijska postrojenja (Nafta), metalurška i rudnička postrojenja (Metalurgija), procesnu i kemijsku industriju (Procesna), brodogradnju (Brodogradnja i poslije Montmontaža-Greben), vatrotehničke, izolatorske i građevinske radove (VIG), mehanizaciju, transport i održavanje sredstava (Mehanizacija), Zavoda za zavarivanje i prateće djelatnosti (ZIT), za projektiranje i montažu centralnih grijanja, ventilaciju i plinofikaciju te elektromontažu. Montmontaža je po broju zaposlenih (1983. imala je oko 11 000 radnika) i po prihodima prelazila 90% sustava Montinga, te je bila najveće poduzeće za montažu strojarskih projekata u Jugoslaviji. Kako je to bilo doba velikoga gospodarskog zamaha u svijetu, rafinerije, magistralni i distributivni cjevovodi, termoelektrane, željezare, kemijska, prehrambena i procesna industrija i dr. pružili su poduzeću punu zaposlenost i rad diljem svijeta, tako da je većinu prihoda ostvarivalo na inozemnim radilištima. Poduzeće je sudjelovalo u izgradnji više od 2000 objekata, dijelom samostalno, a dijelom u okviru udruženja → INGRA. Stalna su radilišta bila u SR Njemačkoj, Nizozemskoj, Švicarskoj, Francuskoj, Austriji, Norveškoj, Švedskoj, Finskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Italiji, Čehoslovačkoj, SSSR-u, Turskoj, Iranu, Iraku, Alžiru, Libiji, Maroku, Gvineji, Kamerunu, Indoneziji i Tanzaniji, a radovi su se izvodili i u Kubi i Kanadi. Među izvedbama, u kojima je sudjelovalo i po nekoliko tisuća radnika, ističu se izgradnja rafinerija u Rijeci i Schwedtu u Njemačkoj, termoelektrane u Kaknju u BiH, tvornice celuloze i papira u Mufindiju u Tanzaniji, željezare u Misurati u Libiji i kemijskoga kompleksa u Al-Kaimu u Iraku. Zbog aktivnosti diljem svijeta, Montmontaža je 1981. nabavila zrakoplov za poslovna putovanja.
RO Montprodukt sastojao se od deset OOUR-a: transportnih postrojenja i građevinskih strojeva, opreme za klima ventilaciju, mlinove, silose i otprašivanje, termoventilacijske opreme, ABC (Atos), sve u Zagrebu, metalnih konstrukcija u Kutini, opreme, uređaja i linija za dehidraciju u Delnicama, kalorifera i ogrjevnih tijela u Ogulinu, ljevaonice i proizvodnje ventilacijskih aparata u Bedekovčini, valjaonice betonskoga čelika u Kumrovcu te bakrotiska u Garešnici.
RO Montkemija sastojala se od četiri OOUR-a: tvornicâ tehničkih plinova u Zaprešiću, Dugom Ratu i Bakru te tvornice za preradbu plastičnih masa u Zagrebu. (→ Messer Croatia plin; sv. 2)
RO Montmontaža i Montkemija su 1987. izašle iz SOUR-a Montig te je isti rasformiran. Iz Montmontaže su se ubrzo izdvojili OOUR-i Metalurgija, Brodogradnja, Energetika, Elektromontaža, VIG i Beograd-Beoterm te Valjaonica čelika Kumrovec i nastavili djelovati kao samostalna poduzeća.
Privatizacija provedena nakon političkih i gospodarskih promjena početkom 1990-ih neka je od poduzeća odvela u stečaj, dok su neka nastavila djelovati pod novim nazivima. Nastavili su djelovati: Nafta pod nazivom Montmontaža d. d., Energetika pod nazivom Monting d. o. o., Metalurgija kao Zagreb-Montaža d. d., Brodogradnja kao Industromontaža, Procesna kao Enikon d. d., ZIT kao ZIT – Zavod za zavarivanje, ispitivanje i tehnologiju d. o. o.
Montmontaža je danas organizirana kao grupa sa sjedištem u Zagrebu, u sastavu koje djeluje više poduzeća koja se bave projektiranjem, izgradnjom i montažom objekata i postrojenja, proizvodnjom mehanizacije, trgovinom te distribucijom energije. S više od 250 zaposlenih posluje u Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Rusiji, Njemačkoj i Nizozemskoj.
Monting djeluje kao građevinsko-proizvodno poduzeće s približno 530 zaposlenih. Obavlja poslove montaže cjevovoda, čeličnih konstrukcija, spremnika i silosa. Nudi konzultantske usluge projektiranja i puštanja u pogon.
Enikon djeluje kao poduzeće za izgradnju industrijskih, petrokemijskih i energetskih objekata i postrojenja. Sudjelovao je, među ostalim na projektu izgradnje Sportske dvorane Arena Zagreb (2008), u izgradnji rudnika zlata Buzwagi u Tanzaniji (2009), u proširenju rudnika bakra Lumwana u Zambiji (2013), u izgradnji rudnika zlata Agbaou u Obali Bjelokosti (2013).
Zagreb-Montaža se 1994. reorganizirala u Zagreb-Montaža Grupu koje je Zagreb-Montaža d. o. o. krovno poduzeće, a danas se sastoji od poduzeća ZM-Vikom d. o. o. i ZM-Industrijski servisi d. o. o. Formiranjem Zagreb-Montaža Grupe poduzeće se tijekom vremena usavršilo u izradbi i montaži elektrofiltara, kanala, čeličnih konstrukcija, podvozja za kamione i industrijska vozila, mostogradnji, izgradnji vodovodne i plinske infrastrukture, projektiranju, proizvodnji i građenju aluminijsko-staklenih fasada, te pružanju usluga inženjeringa i poslovnoga savjetovanja u zemlji i inozemstvu. Do danas je Zagreb-Montaža Grupa ostvarila više od 1000 projekata u zemlji i inozemstvu (Njemačka, Austrija, Švicarska, Velika Britanija, Slovenija, Francuska, Italija, Češka, Slovačka, Nizozemska, Belgija, Luksemburg i Norveška). Poduzeće je ostvarilo 150 projekata u mostogradnji, više od 100 projekata izgradnje, rekonstrukcije i održavanja čeličnih cjevovoda za transport nafte, plina, vode, pare i drugih medija i sirovina te objekata na cjevovodima. U proizvodnom pogonu u Šibeniku na 22 000 m² izrađuje sve vrste i tipove složenih čeličnih konstrukcija kao što su mostovi, razni dijelovi industrijskih postrojenja, konstrukcije i dijelovi za automobile i željezničku industriju i nosive konstrukcije. Sudjelovalo je, među ostalim, u proširenju zračne luke Berlin Schönefeld (2010); u izgradnji Zračne luke Zagreb (2016) na izradbi projekata, dobavi materijala, izradbi i montaži čelične nosive konstrukcije krova i aluminijski ostakljene fasade; u izgradnji naftovoda Krk − kopno (2017) na poslovima nabave opreme i materijala, izvedbe građevinskih, strojarskih i elektrotehničkih radova; u izgradnji cestovnoga mosta preko rijeke Drave kraj Osijeka (2019) na poslovima izradbe izvedbenih projekata, dobave, proizvodnje i montaže čelične rasponske konstrukcije i čeličnih vrhova pilona; u izgradnji Spalionice otpada u Zuchwilu u Švicarskoj (2024) na poslovima montaže čeličnih konstrukcija, opreme i kanala i dr. Danas ima podružnice u Njemačkoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Francuskoj Gvajani i Norveškoj. Zagreb Montaža Grupa jedno je od vodećih društava u Hrvatskoj i regiji u području građevinarstva.
Krenulo je!. Monting, 8(1976) 5, str. 8.
M. Tolj: OOUR Metalurgija. Montmontaža, 2(1982) 12–13, str. 8.
M. Tolj: OOUR Elektromontaža. Montmontaža, 2(1982) 14, str. 6–7.
Ponovno »Industromontaža«. Industromontaža, 1(1989) 1, str. 1.
Korijeni »Industromontaže«. Industromontaža, 1(1989) 1, str. 2.



