Fizir, Rudolf (Ludbreg, 13. I. 1891 – Zagreb, 11. XI. 1960), zrakoplovni konstruktor, pionir hrvatskoga zrakoplovstva.

Nižu Obrtnu školu polazio je u Zagrebu (1898–1902), a Višu srednju tehničku školu u Bečkome Novome Mjestu (1903–07). Tehničke studije zrakoplovstva polazio je u Toulouseu 1907., te 1908. Inženjersku aeronautičku akademiju u Wismaru. Ondje je 1913. konstruirao svoj prvi zrakoplov dvokrilac za sportske namjene, koji je ostao samo u nacrtima, te diplomirao 1915. kao zrakoplovno-tehnički inženjer. S radom je započeo već kao apsolvent u tvornici Fokker Flugzeugbau u Schwerinu (1914–16), a poduzeće ga je 1916. poslalo u Budimpeštu kako bi osnovao podružnicu Mago-Mobil. Radio je u tvornici Hansa Brandenburga u Brandenburgu (1917–18) te u poduzeću Steyr Automobilwerke u Stetinu (1918–20). Od 1921. radio je u Vazduhoplovnoj komandi vojnog zrakoplovstva Jugoslavije u Novom Sadu, te usporedo konstruirao zrakoplove u dvorištu svoje obiteljske kuće u obližnjem Petrovaradinu. Godine 1935. preselio se u Beograd radi preuzimanja službe u tvornici Ikarus u Zemunu koje je 1936. postao tehnički upravitelj. Nakon početka II. svj. rata preselio se u Zagreb, gdje je primljen u djelatni sastav vojnoga zrakoplovstva NDH s činom potpukovnika te je postao 1941. glavarom tehničkog ureda i šefom tehničke službe Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva. U razdoblju 1942–45. bio je redoviti profesor na strojarskom odjelu Tehničkoga fakulteta u Zagrebu, gdje je držao predavanja iz kolegija Gradnja aviona i osnovao Zavod za zrakoplovstvo. Radio je u Institutu za tehnička istraživanja u Zagrebu od 1946. te kao konstruktor motora za motorkotače u → Tvornici motora Zagreb (TMZ) od 1950; umirovljen je 1952., ali je nastavio raditi u Aerotehničkom zavodu Zrakoplovnoga saveza Hrvatske do kraja života.

Fizirovi zrakoplovi

Konstruirao je 18 tipova motornih zrakoplova, hidroaviona i amfibija, od kojih su se neki proizvodili i serijski. Prvi zrakoplov koji je u cijelosti samostalno projektirao bio je borbeni dvosjed Fizir F1. Osvojio je prvu nagradu 1927. na natjecanju Male Antante i Poljske u kategoriji iznad 400 KS (298 kW), iako ga je pokretao motor snage 260 KS (194 kW). Iste je godine počela serijska proizvodnja u poduzeću Prva srpska fabrika aeroplana Živojin Rogožarski u Beogradu, gdje su do kraja 1929. napravljena 32 Fizirova zrakoplova pod nazivom Tip F1V. Pokretali su ih motori snage 450 KS (335 kW). U poduzeću Zmaj u Zemunu je 1930. izgrađeno 15 takvih zrakoplova. Izgrađena su i dva prototipa naziva Tip F1G, ali nije došlo do serijske proizvodnje. Veći uspjeh postigla je inačica Zmaj Tip F1M, hidroavion opremljen plovcima i motorom snage 420 KS (313 kW), koji se rabio za potrebe mornarice kao zrakoplov za izviđanje i vuču meta, poznat i pod nazivom Veliki Fizir. Zrakoplova F1 svih podserija proizvedeno je više od 50.

Najpoznatiji domaći početni školski zrakoplov između dvaju svjetskih ratova bio je Fizir N, odn. Fizir FN. To je bio školsko-trenažni zrakoplov, dvokrilac, dvosjed sa sjedalima smještenima jedno iza drugoga i upravljačima za nastavnika i učenika. Obilježavala ga je mogućnost leta malim brzinama uz iznimnu stabilnost, što su odlike vrhunskih školskih zrakoplova. U poduzeću Zmaj proizvedeno je 75 zrakoplova Fizir FN (1931–39), dok ih je u Prvoj srpskoj fabrici aeroplana Živojin Rogožarski proizvedeno 40 (1935–37). Proizvodili su se i u NDH. Ukupno je proizvedeno više od 190 zrakoplova Fizir FN svih podserija.







Godine 1930. Fizir je konstruirao hidroavion Fizir FN-Hidro. Iste je godine konstruirao svoju prvu amfibiju Fizir Vega s motorom neobično malene snage od 85 KS (63 kW). Bio je to prvi domaći amfibijski zrakoplov. U tvornici Zmaj 1933. izgrađen je prototip Fizirova prijelaznoga školskog zrakoplova FP2 s motorom snage 420 KS (313 kW). Bio je namijenjen za osnovnu obuku pilota, i to za prijelaz sa školskih na ratne tipove zrakoplova, kao i za lovačku osnovnu obuku. Iste je godine započeo sa skupinom inženjera izradbu projekta školskoga zrakoplova PVT za prijelaznu lovačku obuku. Proizvodili su se u Prvoj srpskoj fabrici aeroplana Živojin Rogožarski (1936–39). Godine 1935. konstruirao je novi tip zrakoplova za turističke namjene Fizir FT kojega je proizveden samo jedan primjerak. Njegova posljednja konstrukcija bila je amfibija FA-2 (1952), kojoj je namjena bila povezivanje većih gradova s jadranskim otocima. Danas nema pouzdanih podataka je li zrakoplov završen.







Fizir je dobitnik diplome »Paul Tissandier« Međunarodne zrakoplovne federacije za svoj izniman doprinos svjetskomu zrakoplovstvu (1959). Njemu u čast utemeljeno je 1961. memorijalno zrakoplovno natjecanje Fizir kup. Godine 2000. obnovljen je najstariji sačuvani hrvatski zrakoplov Fizir FN-Hidro iz 1933. u → Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.