Građevinski fakultet u Rijeci, visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova Sveučilišta u Rijeci, koja izvodi sveučilišne studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini u svim granama građevinarstva.







Početak studija

Početak visokoškolskog obrazovanja građevinara u Rijeci obilježen je osnutkom riječke Više tehničke građevinske škole 1969., gdje je omogućen stručni studij više spreme. Potreba za studijem dokazana je već prve godine kad je građevinarstvo upisalo čak 138 studenata. Uz potporu → Građevinskoga fakulteta u Zagrebu studij visoke spreme omogućen je 1971. osnutkom Građevinskog odjela Strojarsko-brodograđevnog fakulteta u Rijeci (→ Tehnički fakultet; sv. 1). Jedinstvena ustanova za obrazovanje građevinskih stručnjaka više i visoke stručne spreme OUR Građevinski fakultet Rijeka osnovan je 1976., a od 1977. pridružen je Sveučilištu u Rijeci. Fakultet je tada imao tek šest nastavnika i dva asistenta u stalnom radnom odnosu. Do 1978. fakultet je okupio 21 nastavnika i osam asistenata, a ime je promijenjeno u Fakultet graditeljskih znanosti Sveučilišta u Rijeci. Od 1982. u sastavu Građevinskog instituta Zagreb (→ Institut građevinarstva Hrvatske, IGH), fakultet se povezao sa Zavodom za materijale i konstrukcije (već postojeći dio IGH-a u Rijeci) i rad nastavio kao OOUR Fakultet graditeljskih znanosti Sveučilišta u Rijeci. Od 1991. Građevinski fakultet u Rijeci samostalna je ustanova te danas znanstveno-nastavno osoblje uključuje 70-ak zaposlenika.













Nastava se u početku odvijala na devet lokacija sa sjedištem u Građevinskom školskom centru Rijeka u Ulici podhumskih žrtava 4. Na jednoj zajedničkoj lokaciji, u Ulici Viktora Cara Emina 5, nastava se održavala od 1985., a 2011. Fakultet je preseljen u novoizgrađenu zgradu u kampusu Sveučilišta u Rijeci gdje raspolaže s gotovo 9000 m² prostora za predavaonice, kabinete, laboratorije, knjižnicu i zajedničke prostorije.







Voditelji studija građevinarstva bili su → Božidar Ekl (1969–76), → Zorko Kos (1977–81. i 1991–95), Zvonimir Sabljak (1981–85), → Andrija Prager (1985–89), Edvard Pavlovec (1989–91. i 1995–97), Sergio Blažić (1997–2000), Ivica Kožar (2000–04), → Nevenka Ožanić (2004–09), Aleksandra Deluka-Tibljaš (2009–15), Ivana Štimac Grandić (2015–21) te Mladen Bulić (od 2021).

Studij

Nastava se u početku održavala isključivo kao Građevinski studij I. stupnja (stručni studij u trajanju pet semestara) s dva usmjerenja: Odjel za niskogradnje (s prometnim i vodograđevnim odsjekom) i Odjel za visokogradnje. Godine 1974. uveden je Građevinski studij II. stupnja (sveučilišni studij u trajanju devet semestara) s općim građevinskim i građevinsko-komunalnim smjerom. Hidrotehnički, Konstruktorski i Prometni smjer sveučilišnog diplomskog studija uvedeni su 1991. Godine 1999/2000. pokrenut je sveučilišni poslijediplomski magistarski studij Mehanika konstrukcija. Usporedno s provedbom Bolonjskoga procesa 2005/06. i usklađivanjem dosadašnjih preddiplomskih i diplomskih (stručnih i sveučilišnih) te poslijediplomskih programa, uveden je i poslijediplomski doktorski studij građevinarstva sa smjerovima Hidrotehnika i geotehnika te Mehanika konstrukcija.







Na Fakultetu se danas izvode tri sveučilišna i dva stručna studija iz područja građevinarstva: sveučilišni preddiplomski studij, sveučilišni diplomski studij (smjerovi Geotehnika, Hidrotehnika – Urbano inženjerstvo, Konstrukcije, Urbano inženjerstvo – Prometnice te Primijenjena mehanika u suvremenoj inženjerskoj praksi), stručni preddiplomski studij, stručni diplomski studij (Graditeljstvo u priobalju i komunalni sustavi) te poslijediplomski doktorski studij.

Organizacija

Prve znanstveno-nastavne ustrojbene jedinice, šest zavoda i dvije katedre, osnovani su 1978. Bili su to Zavod za hidrotehniku (predstojnik B. Ekl), Zavod za prometne objekte (predstojnik Petar Kožar), Zavod za visokogradnje (predstojnik → Andrija Čičin-Šain), Zavod za nosive konstrukcije i temeljenja (predstojnik Z. Sabljak), Zavod za organizaciju i tehnologiju građenja (predstojnik Ante Matković), Zavod za urbanizam, geodeziju i povijest graditeljstva (predstojnik → Zdenko Sila) te Katedra za matematiku i fiziku i Katedra za opće predmete.

Spajanjem sa zagrebačkim Institutom fakultet je reorganiziran u šest zavoda: Zavod za hidrotehniku i geotehniku, Zavod za prometne građevine, Zavod za konstrukcije, Zavod za organizaciju građenja i zgradarstvo, Zavod matematiku i fiziku te Zavod za materijale i konstrukcije Pula.

Od osamostaljenja Fakulteta 1991., nastava se održavala na četiri katedre: Katedra za hidrotehniku i geotehniku, Katedra za prometnice, organizaciju građenja i zgradarstvo, Katedra za nosive konstrukcije i Katedra za matematiku.















Danas fakultet čini pet zavoda unutar kojih je ustrojeno devet katedri i pet laboratorija. Zavod za hidrotehniku i geotehniku okuplja Katedru za hidrotehniku, Katedru za geotehniku (dulje vremena pod vodstvom → Čedomira Benca) te dva istoimena laboratorija. Zavod za nosive konstrukcije i tehničku mehaniku čine Katedra za nosive konstrukcije, Katedra za tehničku mehaniku (unutar koje je znatan doprinos dao → Nenad Bićanić) te Laboratorij za konstrukcije. Zavod za prometnice, organizaciju i tehnologiju građenja i arhitekturu djeluje putem Katedre za prometnice, Katedre za organizaciju i tehnologiju građenja, Katedre za arhitekturu i urbanizam te Laboratorij za prometnice (osnivač → Mate Sršen, 2011). Zavod za računalno modeliranje materijala i konstrukcija posjeduje Laboratorij za materijale, a opći kolegiji okupljeni su unutar Zavoda za matematiku i druge predmete.







Knjižnica fakulteta sljednik je knjižnice Više tehničke građevinske škole osnovane 1970., od koje je naslijedila početni fond knjiga.

Izdavaštvo

Fakultet je od 1977. izdavač Zbornika radova koji se, nakon nekoliko prekida, od 2008. izdaje jednom na godinu. Od 2012. suizdavač je časopisa → Engineering Review (sv. 1) koji od 1970. izdaje Tehnički fakultet u Rijeci.