Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS), visokoškolska i znanstvena ustanova u sastavu Sveučilišta u Osijeku, koja obuhvaća sveučilišne preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studijske programe u polju poljoprivrede (agronomije), znanstvenoga područja biotehničkih znanosti. Na fakultetu studira oko 1400 studenata, a zaposleno je 222 djelatnika, od kojih 157 u znanstveno-nastavnim poslovima.







Povijest

Zauzimanjem osječkog Društva agronoma (osnovanoga 1950), u Osijeku je 1960. osnovana Visoka poljoprivredna škola u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Nastava je počela 18. listopada, a za prvoga dekana izabran je Gojko Pivar. Za potrebe škole adaptirana je zgrada bivše Škole za izobrazbu radnika i traktorista u osječkoj Vinkovačkoj cesti. Nastava je u početku trajala šest semestara, a od akademske godine 1969/70. traje osam semestara. Škola je 1970. prerasla u Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku, koji se sastojao od Zavoda za agrokemiju, Zavoda za zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina, Zavoda za stočarstvo, Zavoda za mehanizaciju i Zavoda za ekonomiku i organizaciju. Uz dotadašnji ratarski i stočarski smjer uveden je i Odjel prehrambene tehnologije. Godine 1972. na fakultetu se počeo izvoditi poslijediplomski znanstveni studij iz zaštite bilja i poljoprivrednih proizvoda. Utemeljenjem Sveučilišta u Osijeku 1975. Poljoprivredno-prehrambeno-tehnološki fakultet podijelio se na Poljoprivredni fakultet i Prehrambeno-tehnološki fakultet u sastavu tog sveučilišta, koji su se potom integrirali u sastav Biotehničkoga znanstveno-nastavnoga centra (BTZNC). Poljoprivredni fakultet preselio se 1976. u veću, modernije opremljenu zgradu na Tenjskoj cesti, u koju se uselio i → Poljoprivredni institut Osijek, što je omogućilo jednostavniju suradnju u istraživačkome i obrazovnome području rada te brži prijenos rezultata dobivenih istraživačkim radom u praksu. U daljnjem se ujedinjavanju BTZNC 1977. udružio s Višom poljoprivrednom školom u Vinkovcima, čime je osnažena djelatnost i znanstveno-nastavni kadar u području mehanizacije poljoprivrede. Godine 1975. Poljoprivredni fakultet zapošljavao je 56 djelatnika (od kojih četiri doktora znanosti), a 1985. 140 djelatnika (od kojih 30 doktora i 17 magistara znanosti). Poljoprivredni fakultet odvojio se od BTZNC-a 1990. i postao samostalna ustanova. Zgrada Fakulteta je znatno oštećena u Domovinskome ratu, a dio opreme i knjižnoga fonda raseljen je na nekoliko lokacija u Osijeku, a potom i u Pečuh, Zagreb, Donji Miholjac, Bizovac i Čepin, dok 1995. nije smješten u osječkoj Tvrđi, a od 2011. u novoizgrađenome suvremenom sveučilišnom kampusu. Od akademske godine 2005/06. Fakultet nastavu organizira po bolonjskom modelu. Od 2018. nosi naziv Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.





















Organizacija fakulteta i nastava danas

Fakultet agrobiotehničkih znanosti danas je organiziran u šest zavoda (Zavod za agroekologiju i zaštitu okoliša, Zavod za animalnu proizvodnju i biotehnologiju, Zavod za biljnu proizvodnju i biotehnologju, Zavod za bioekonomiju i ruralni razvoj, Zavod za poljoprivrednu tehniku i obnovljive izvore energije, Zavod za fitomedicinu), 33 katedre, pet središnjih laboratorija, Pokušalište, Centar za cjeloživotno učenje i Tajništvo. Fakultet izvodi preddiplomski sveučilišni studij s pet smjerova (Agroekonomika, Bilinogojstvo, Zootehnika, Hortikultura i Mehanizacija), sedam diplomskih sveučilišnih studija (Agroekonomika, Ekološka poljoprivreda, Mehanizacija, Povrćarstvo i cvjećarstvo, Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, Zootehnika, Bilinogojstvo) s više smjerova, te poslijediplomski sveučilišni studij s osam smjerova (Agroekonomika, Agrokemija, Hranidba životinja i tehnologija stočne hrane, Lovstvo i kinologija, Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo, Stočarstvo, Tehnički sustavi u poljoprivredi i Zaštita bilja). Izvodi i četiri preddiplomska stručna studija (Agrarno poduzetništvo, Bilinogojstvo sa smjerom Ratarstvo, Mehanizacija u poljoprivredi i Zootehnika) te pet poslijediplomskih specijalističkih studija (Kakvoća i sigurnost animalnih proizvoda, Proizvodni sustavi u stočarstvu, Svinjogojstvo, Upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i Zaštita bilja).

















Nastava se danas osim unutar zavoda odvija i u sklopu Pokušališta i Centra za cjeloživotno učenje. Prvo pokušalište (površine 66 ha u Vinkovcima uz Bosut), posebnu ustrojbenu jedinicu za izvođenje vježbi i stručne prakse, Fakultet je stekao 1977. Danas posjeduje demonstracijsko vinogradarsko-vinarsko pokušalište Mandićevac kraj Đakova (od 2012; površine 3,3 ha), poljoprivredno pokušalište Tenja (od 2014; površine 88 ha) i Razvojno-istraživački BioPark za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Antunovac (od 2014; površine 8 ha). Centar za cjeloživotno učenje danas obuhvaća 14 različitih programa (npr. Tečaj za napredne pčelare, Osnove zaštite bilja te programe stručnog usavršavanja proizvođača mlijeka i sira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ili za proizvodnju povrća, cvijeća i voća u plastenicima), a svrha mu je omogućiti stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe.









Znanost

Osim visokoga obrazovanja, Fakultet obavlja znanstveno-istraživačku djelatnost i ovlaštena je znanstvena organizacija za provedbu dijela postupka izbora u znanstvena zvanja u znanstvenome području biotehničkih znanosti, znanstvenome polju poljoprivreda. U 60 godina postojanja znanstvenici Fakulteta su znatno pridonijeli razvoju znanosti i poljoprivredne struke. Posebno su se istaknuli Zvonimir Mađarić koji je dao doprinos u selekciji pšenice, Ljubo Radić u uzgoju ratarskih kultura, te → Julijo Martinčić u oplemenjivanju bilja. Visoko mjesto u razvoju hrvatske poljoprivredne znanosti ima i dugogodišnja rektorica → Gordana Kralik, istaknuta znanstvenica i kreatorica praktičnih rješenja u peradarstvu. Kao pedolog istaknuo se Gjuro Janeković, a u ratarstvu Vlado Kovačević. Rektor Sveučilišta i znanstvenik koji je ostvario značajne rezultate u području oplemenjivanja bilja bio je Vlado Guberac. Prvo znanstveno-stručno savjetovanje Primjena kompjutora u poljoprivredi Fakultet je organizirao 1990. Od tada je organizirao mnoge stručne i međunarodne znanstvene skupove. Surađuje s gospodarskim i znanstvenim organizacijama te izdaje časopis → Poljoprivreda.