Niče, Vilim (Nitsche; Vilko) (Grubišno Polje, 27. I. 1902 − Zagreb, 16. X. 1987), matematičar, doajen nacrtne geometrije u Hrvatskoj.

Diplomirao je 1926. matematiku na Mudroslovnome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1941. disertacijom O čunosječnicama na pravčastim plohama 3. i 4. reda. Od 1926. bio je asistent dnevničar iz kolegija Nacrtna geometrija na Tehničkome fakultetu u Zagrebu; redoviti profesor od 1944. Predavao je kolegije Nacrtna geometrija I i II (1942−72), Perspektiva (1943−44; 1947−54) i dr. Bio je nadstojnik Zavoda za opisno mjerstvo (od 1943), dekan (1944−45) i starješina Općeg odsjeka Tehničkoga fakulteta (1950−51) te Starješina Arhitektonskog odsjeka Arhitektonsko-građevinsko-geodetskoga fakulteta (1958−59) u Zagrebu. Nakon 1945. degradiran je, a zvanje redovitoga profesora ostvario je ponovno 1952. Umirovio se kao profesor Arhitektonskoga fakulteta 1972. Predavao je i na Prirodoslovno-matematičkome, Građevinskome i Geodetskome fakultetu, na Akademiji likovnih umjetnosti i Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu, te na poslijediplomskim studijima u Zagrebu i Beogradu.

Bavio se područjem nacrtne i sintetičke geometrije, osobito područjem teorije kongruencije i kompleksa, te je ustanovio niz zakonitosti i teorema. Autor je djela Deskriptivna geometrija koje je doživjelo čak devet izdanja (1952−92), zatim Perspektiva (četiri izdanja, 1953−78), Uvod u sintetičku geometriju (1956), Deskriptivna geometrija I i II (dva izdanja, 1978−85). Autor je i makropedijskog članka Deskriptivna geometrija (nacrtna geometrija) objavljenoga u trećem svesku Tehničke enciklopedije LZ-a (1969). Od 1973. redoviti je član JAZU-a (danas → HAZU; sv. 4) gdje je bio tajnik razreda za matematičke, fizičke i tehničke znanosti (1978−84). Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, među ostalima Nagrade »Ruđer Bošković« (1966) i Nagrade za životno djelo (1972).