Objavljeno: .
Ažurirano: 18. rujna 2024.

Bregovac, Zdravko (Dinjevac kraj Đurđevca, 4. III. 1924 – Rijeka, 8. II. 1998), arhitekt, jedan od ključnih arhitekata u području projektiranja turističke arhitekture, osobito na jadranskoj obali. Diplomirao je 1949. na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga fakulteta (→ Arhitektonski fakultet) u Zagrebu. Nakon završetka studija radio je u Centralnom birou za projektiranje u Rijeci, potom 1952–59. kao samostalni arhitekt u Zagrebu, gdje je sudjelovao u radu likovne grupe → Exat 51. Od 1959. radio je u → Građevno projektnom zavodu u Rijeci, a od 1961. vodio je vlastiti arhitektonski biro Opatija-projekt, posvetivši se isključivo turističkoj arhitekturi. Od 1970. predavao je na Hotelijerskom fakultetu (danas Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu) u Opatiji, a od 1980. i na poslijediplomskome studiju Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu.

U razdoblju 1952–59. bavio se pretežno projektiranjem i izvedbom interijera i izložbenih paviljona, među kojima se ističu austrijski i turistički paviljon na Zagrebačkom velesajmu te jugoslavenski paviljoni u Chicagu, Helsinkiju i Beču. S → Vjenceslavom Richterom na natječajima za Muzej grada Beograda (1954) i Arheološki muzej u Alepu u Siriji (1956) dobio je prvu nagradu. Tijekom 1950-ih za zagrebačku tvornicu → Jadran (sv. 2) oblikovao je namještaj za proizvodnju. U projektiranju turističke arhitekture, trajno privržen zasadama funkcionalizma i racionalizma, osebujnim i maštovitim izrazom povezivao je suvremena arhitektonska rješenja s pejzažnim i povijesnim obilježjima ambijenta. Među turističkom arhitekturom ističu se: hotelska naselja St. Andrea (1963), Girandella (1969) i Maslinica (1970) u Rapcu, hoteli Helios (1960) i Bellevue (1966) u Malom Lošinju, Bellevue (1963) i Jezero (1970) na Plitvičkim jezerima, Lanterna (1966), Fortuna (1971) i Apolo (1971) u Rapcu, Ambasador (1966) i Pariz (1971) u Opatiji, Golf na Bledu (1969), Marina u Mošćeničkoj Dragi (1970), Novi Park (1970) i Barbara (1970) u Zadru, Eva na Rabu (1971., s D. Turatom), Bar u Baru (1982), te moteli Borje u Korenici (1975), Plitvice uz Maslenički most (1984), Plitvice u Lučkom kraj Zagreba (1986., s I. Pitešom), i dr. Autor je urbanističkih rješenja za turistička naselja: Opatija – Lovran, Suha Punta na Rabu, Vrh Ike iznad Lovrana. Bio je glavni urednik časopisa → Arhitektura (1956–59). Dobitnik je mnogobrojnih nagrada, među ostalima nagrada za životno djelo »Viktor Kovačić« (1989) i »Vladimir Nazor« (1989).

Hotel Barbara, 1970., Zadar

Ostali podatci
Što pročitati?

S. Sekulić-Gvozdanović: Tri realizacije arhitekta Bregovca. Čovjek i prostor, 18(1971) 219, str. 10–15.

Ž. Čorak: Stil i karakter suvremenih zahvata u jadranski prostor. Život umjetnosti, (1973) 19–20, str. 42–45, 51.

I. Nikšić Olujić: Zdravko Bregovac. Arhiv arhitekta. Architect’s archives. Zagreb, 2015.

Iz arhive LZMK-a

Ž. Domljan: BREGOVAC, ZDRAVKO. Hrvatski biografski leksikon, sv. 2, 1989., str. 292–293.

Bregovac, Zdravko

Arhitekt, jedan od ključnih arhitekata u području projektiranja turističke arhitekture, posebno na istočnoj obali Jadrana.

Opći podatci
Ime
Zdravko
Prezime
Bregovac
Mjesto i datum rođenja
Dinjevac kraj Đurđevca, 04. 03. 1924.
Mjesto i datum smrti
Rijeka, 08. 02. 1998.
Povezane ustanove
Arhitektonski fakultet
Povezana poduzeća
Građevno projektni zavod d. d.,
Jadran d. d. TMN
Povezane udruge
Nagrada
Nagrada »Viktor Kovačić«,
Nagrada »Vladimir Nazor«
Povezani časopisi
Arhitektura

Kategorije i područja
Kategorija
Područje