Glavni indeks

Muzej Slavonije, opći nacionalni muzej osnovan 1877. u Osijeku kao Muzej slobodnog i kraljevskoga grada Osijeka (Museum der königlische freistadt Essegg). Najveći je muzej općega tipa u Hrvatskoj.

Otvoren je na temelju donacije numizmatičke zbirke osječkoga trgovca Franje Ladislava Sedlakovića (1850−1910). U prvim godinama postojanja, fundus je većinom skupljan donacijama, a uz F. L. Sedlakovića, istaknuti donatori bili su veletrgovac i sakupljač Karlo Franjo Nuber (1872−1935), najveći donator u razdoblju 1893−1910., i Vjekoslav Celestin (1862−1936), dugogodišnji kustos i upravitelj. Utemeljujuća numizmatička zbirka bila je izložena u gradskoj vijećnici (gdje će poslije biti smješten cjeloviti muzej). Rastom fundusa selio se više puta, a najčešće je smještan u osječke škole. Prvi stalni postav otvoren je 1933. te se smatrao najmodernijim u Hrvatskoj. Od 1942. Muzej izdaje stručno glasilo Osječki zbornik. U današnjem prostoru, u zgradi nekadašnje gradske vijećnice (izgrađena 1702) u Tvrđi, smješten je od 1946., kada je postao Hrvatski državni muzej u Osijeku. Današnji naziv nosi od 1947., a 1994. stekao je status nacionalnoga muzeja. Muzeju je 2012–18. bio pripojen Arheološki muzej Osijek. Oko 300 000 predmeta raspoređeno je u 121 zbirku tehničke, kulturno-povijesne, umjetničke, etnografske, prirodoslovne i knjižne građe.

Tehnički odjel

Tehnički odjel osnovan je 1994. Građa je razvrstana u 18 zbirki: obrta, alata, strojeva, računske, računalne, radijske, televizijske, tekstilne, kućanske i medicinske tehnike i dr. Godine 1997. otkupljena je urarska radionica Ivana Perčija (djelovala 1946–86), koju čine tri radna stola za popravak i izradbu raznih vrsta satova, urarski alat, pribor, mjerni instrumenti i rezervni dijelovi satova, dokumentacija radionice i dr. (→ urarstvo). Od iste godine muzej okuplja sav inventar fotografskog atelijera Szege osječkoga fotografa Nikole Szegea, koji uključuje opremu za snimanje, laboratorij s aparatima i priborom za povećavanje i razvijanje negativa, stare fotografske aparate, filmove, ploče i dr. Velika donacija (oko 5000 predmeta) alata, strojeva, materijala, poluproizvoda i inventara bakrokotlarske radionice Ivana Šebešćena ostvarena je 2003., a prikazuje tehnologiju ručne obrade bakra. U kronološkom i tehnološkome smislu najcjelovitija je Zbirka tehnike pisanja i umnožavanja teksta koja sadržava predmete američke, njemačke, talijanske i slovenske proizvodnje od kraja XIX. do kraja XX. st.

Zbirke oružja i vojne opreme

Arheološki te Kulturno-povijesni odjel sadržavaju zbirke oružja i vojne opreme. Zbirku Arheološkog odjela čini srednjovjekovno oružje i vojna oprema dok se u sastavu zbirke Kulturno-povijesnog odjela nalazi hladno i vatreno oružje te vojna oprema XVI−XXI. st. Potonju zbirku čini 215 komada vatrenog, 175 hladnog oružja i 150 komada vojne opreme i pribora. Najstarije oružje su helebarde koje potječu iz XVI. i XVII. st., a posebnošću izradbe i preciznom datacijom ističe se sponton iz 1660. Od vatrenog oružja zbirka sadržava puške, pištolje i revolvere, najvećim dijelom iz XVIII. i XIX. st. (turske puške na kremen, lovačke i streljačke, vojne puške iz XX. st.). Zasebnu cjelinu čini nekoliko komada artiljerijskoga oružja iz II. svj. rata. U zbirci se čuvaju kacige, prsni oklopi, štit, posude za barut, čuturice i oklopne rukavice.

Mreža, specijalizirani časopis o informacijskim tehnologijama, računalima i digitalnoj kulturi. Izdavač je BUG d.o.o., a osnovan je u razdoblju ranog razvoja interneta i računalnih mreža u Hrvatskoj. Prvi broj izašao je 1993., od 2000. godine pojavljuju se prvi redoviti online sadržaji, a nakon 2010. pokrenuto je i online izdanje. U početnim godinama bio je usmjeren ponajprije na teme računalnih mreža, sistemske administracije i telekomunikacija, a njegova je publika bila pretežno stručna i tehnički obrazovana. Tijekom 2000-ih godina kroz stručne članke i analize, prikaze tehnologija, časopis proširuje tematski opseg na šire područje informacijskih tehnologija, uključujući softver, informacijsku sigurnost, poslovna rješenja i elektroničko poslovanje. U tom razdoblju profilira se kao magazin koji povezuje tehničke i poslovne aspekte IT sektora. S razvojem digitalnih tehnologija časopis se prilagođavao novim trendovima. Tematski fokus uključuje suvremene tehnologije poput računalstva u oblaku, analitike velikih podataka i kibernetičke sigurnosti. U novijem razdoblju časopis prati razvoj umjetne inteligencije, digitalne ekonomije i transformacije poslovanja, zadržavajući naglasak na praktičnoj primjeni tehnologije u organizacijama. Časopis sudjeluje u organizaciji i promociji različitih IT sadržaj, stručnih okupljanja i konferencija od kojih je najpoznatija Mreža Smart Day. Glavni urednici bili su Mladen Tomić, Oleg Maštruko i Davor Runje.