Objavljeno: .
Ažurirano: 17. rujna 2021.

drvna biomasa, čvrsta tvar drveća i grmlja. Sa znanstvenoga i tehničkoga stajališta, biomasa obuhvaća sav materijal biološkoga podrijetla, uključujući i nusproizvode proizvodnih procesa, osim materijala ugrađenog u geološke formacije ili fosiliziranoga materijala. Drvna biomasa iz šuma ili nasada stabala obuhvaća cijela stabla listopadnog i crnogoričnog drveća s korijenjem, drveće šumskih brzorastućih kultura kratkih ophodnji, grmlje, te umjetne i prirodne mješavine. U proizvodnom procesu pridobivanja drva, drvna biomasa obuhvaća trupce za daljnju mehaničku preradbu, tanku tehničku oblovinu za izravnu uporabu (stupovi za dalekovode, piloti, rudničko drvo i dr.) te ogrjevno drvo. Nadalje se šumskom drvnom biomasom smatra podzemni i nadzemni dio panja, ostatci od sječe i izradbe u obliku komada žilišta, isječka zasjeka, piljevina, natruli komadi debla i krošnje, te sitna granjevina s korom tanja od 7 cm. Drvna biomasa obuhvaća i ostatke nastale preradbom drva u drvnoj industriji i građevinarstvu, kao i drugi drvni otpad nastao pri uređenju parkova, vodotoka i trasa dalekovoda, ostatke nastale pri održavanju zelenih površina i hortikulturnih radova te sve drveće i grmlje u području voćarstva i vinogradarstva. Drvna se biomasa rabi od postanka čovječanstva za izradbu nastambi, oruđa i oružja te kao ogrjevno drvo. Razvojem ljudskoga društva koristi se za izradbu kuća, splavi, brodova, mostova, alata, kućanskih potrepština, kao građevno drvo, pri uređenju interijera i kiparstvu te u različitim gospodarskim djelatnostima.

Drvna biomasa, Poljo-prom, Hrašće Turopoljsko

U današnje se doba naziv drvna biomasa najčešće rabi za označavanje onoga njezina dijela koji se može rabiti kao obnovljiv izvor energije ili u hortikulturi, a tradicionalno je imao manju gospodarsku vrijednost ili je ostajao neiskorišten. Tako je u RH, prema kriterijima novoga normativnoga sustava za čvrsta biogoriva (u području tehničkog odbora HZN TO 238, Čvrsta biogoriva), drvna biomasa glavni izvor i sirovina za proizvodnju novih oblika drvnih proizvoda. To su drvna sječka, drvni iver, dugo i kratko rezano i cijepano ogrjevno drvo, kora drveća i grmlja, svežnjevi granjevine, drvna prašina, piljevina, strugotine, bale granjevine, peleti, briketi i drvni ugljen. Navedeni proizvodi se, osim za proizvodnju toplinske i električne energije, mogu rabiti u proizvodnji komposta i za malčiranje pri uređivanju parkova i drvoreda te u rasadničarskoj proizvodnji.

Proizvodnja sječke iz drvne biomase, Poljo-prom, Hrašće Turopoljsko

Drvna biomasa kao energent

Uporaba drvne biomase, uglavnom kao → ogrjevnog drva i drva za izradbu različitih alata u ruralnim područjima ima u RH dugu tradiciju. Još 1965. približno 1/4 energetskih potreba zemlje namirivalo se iz biomase, pretežno za dobivanje toplinske energije u kućanstvima. Ta se uporaba uvođenjem drugih energenata do 2000-ih svela na manje od 5%. U novije doba, rastom osviještenosti o potrebi korištenja obnovljivih izvora energije, te prihvaćanjem međunarodnih obveza i europskih inicijativa, uporaba drvne biomase za dobivanje energije ponovno raste. Poticaj tomu je i činjenica da Hrvatska, kao zemlja bogata šumama, raspolaže znatnim količinama iskoristive drvne biomase za dobivanje energije (prema nekim izvorima više od tri milijuna m3). Raste proizvodnja drvne sječke, peleta i briketa. U RH je 2018. prerađeno 587 400 m3 drva u obliku drvene sječke i iverja, te 305 900 t peleta. Znatan su proizvođač drvne sječke → Hrvatske šume, koje su 2019. tržištu ponudile 265 000 t tog energenta. Među većim proizvođačima briketa i peleta ističu se → Spačva iz Vinkovaca, Energy pellets iz Delnica, Drvenjača iz Fužina, Viševica Energo Pelet iz Perušića, → Ciprijanović iz Orahovice, Finvestcorp iz Čabra, → PPS Galeković iz Mraclina kraj Velike Gorice, → Drvna industrija Novoselec i dr.

Pogon za proizvodnju briketa, Slavonija DI, 2020.

Peleti poduzeća Pelet grupa iz Novske

Uporaba proizvoda iz drvne biomase za ogrjev kućanstava u RH širi se razmjerno sporo pa je znatan dio proizvodnje usmjeren izvozu. Nasuprot tomu, broj industrijskih pogona za dobivanje energije iz biomase se stalno povećava, u sklopu drvnoindustrijskih poduzeća koja time zaokružuju svoj proizvodni ciklus bez otpada ili u sklopu energana namijenjenih distribuciji energije na tržištu. Među prvim toplanama na drvnu sječku bila je ona Hrvatskih šuma u Ogulinu otvorena 1995., dok je prvo kogeneracijsko postrojenje na drvnu sječku pušteno u pogon 2011. u sklopu poduzeća → Strizivojna Hrast nedaleko od Đakova. Potkraj 2020. takvih je kogeneracijskih postrojenja u RH bilo čak 38, s ukupnom instaliranom snagom 115 MW toplinske energije, odn. 43 MW električne energije.

Kogeneracijsko postrojenje poduzeća Slavonija DI, Slavonski Brod, 2018.

U Zavodu za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskog odsjeka → Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu izvodi se nastava iz kolegija Šumska biomasa za energiju i Uporaba šumske biomase. Na istom odsjeku od 2011. djeluje Laboratorij za šumsku biomasu, koji provodi istraživanja i kontrolu kakvoće šumske biomase i čvrstih biogoriva za energiju u RH. Godine 2005. je → Hrvatsko šumarsko društvo osnovalo je Sekciju za biomasu, koja od 2006. održava znanstveno-stručni skup Hrvatski dani biomase. Godine 2012. osnovan je CROBIOM – hrvatska udruga proizvođača čvrstih biogoriva, peleta, briketa, u okviru kogeneracijskih postrojenja s pripadajućom opremom i tehnologijama, koja okuplja tridesetak poslovnih i drugih subjekata.

Laboratorij za šumsku biomasu s dijelom opreme i uzoraka za daljnje analize (Željko Zečić i Dinko Vusić), Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu
drvna biomasa
Priprema uzoraka drvne sječke prosušivanjem, Laboratorij za šumsku biomasu, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu

Čvrsta tvar drveća i grmlja.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje