Autor: V. Lelas
Objavljeno:
Ažurirano: 2. studenoga 2020

duhanski proizvodi, proizvodi dobiveni preradbom biljke duhana koji su, zbog nikotina koji sadrže, a koji ima stimulativan i blago narkotički učinak, uglavnom namijenjeni uživanju.

Reklamni plakat Tvornice duhana Zadar, sredina XX. st.

Duhan je jednogodišnja zeljasta biljka koja potječe iz suptropskih predjela Amerike i manjim dijelom iz Australije. Danas se uzgaja u cijelom svijetu pa i u Hrvatskoj. Listovi se nakon berbe suše na suncu ili u hladu, odnosno toplim zrakom ili na otvorenoj vatri, ovisno o tome za što je duhan namijenjen. Osušeni listovi duhana fermentiraju se autohtonim enzimima pri određenoj temperaturi i vlazi zraka u svrhu postizanja željene boje i arome te izdvajanja nepoželjnih tvari. Od tako pripremljene duhanske sirovine izrađuju se različite prerađevine koje se dijele na pušačke (cigarete, cigare, rezani duhan za cigarete i lulu) i nepušačke (duhan za žvakanje i duhan za šmrkanje). Zbog dokazane štetnosti duhanskih proizvoda na zdravlje ljudi, u novije se doba njihova uporaba nastoji ograničiti, pa je broj uživatelja u stalnom padu.

Cigarete su najrašireniji duhanski proizvod, a čine ga smotuljci duhana prikladni za pušenje, obavijeni omotačem koji nije od prirodnoga duhana. Izradba cigareta odvija se u fazama: priprema (razradba recepture, odabir i kondicioniranje te miješanje duhana, rezanje, sušenje, aromatiziranje i dodavanje aditiva), izradba cigareta (rezani duhan savija se, ovija cigaretnim papirom te lijepi i reže na odgovarajuću dužinu, a zatim spaja s filterom) i pakiranje (u zaštitnu ambalažu kojom se sprečava njihovo oštećenje, isušivanje ili vlaženje). Cigaretni filtri se najčešće izrađuju od acetatne celuloze i drvenog ugljena, a služe za zadržavanje nikotina i dimnih kondenzata. Cigaretni papir utječe na izgled cigareta, na karakteristike dima i na sagorljivost, a najčešće se izrađuje od lana ili konoplje. Na tržištu postoji više osnovnih tipova cigareta: orijentalni (izrađuju se od orijentalnih vrsta duhana sušenih na suncu; svojstvena im je punoća, sladunjav okus, lakoća, mali sadržaj nikotina i naglašena aroma), virginijski (izrađuju se od virginijskih duhana sušenih u sušarama toplim zrakom; svojstvena im je punoća i jačina uz specifičan okus i aromu), crni (izrađuju se od tamnih duhana; imaju jak okus i miris) i miješani (izrađuju se od mješavine različitih vrsta duhana; tzv. blend-cigarete).

Prskanje duhana prije preradbe, Tvornica duhana Zagreb, sredina XX. st.

Rezanje duhana, Tvornica duhana Zagreb, sredina XX. st.

Cigare su duhanski listići, omotani zaštitnim listom, prikladni za pušenje. Rade se od cijelih listova duhana koji se, za razliku od cigareta, ne ovijaju papirom. Cigara se sastoji od unutarnjega dijela, obično izrađenoga od najkvalitetnijega duhana sa željenom aromom, ovojnoga lista, koji čini kostur cigare te osigurava njezin oblik i čvrstoću, te vanjskoga omotača koji joj daje izgled. Ovisno o boji omota, cigare se dijele na svijetle, srednje svijetle i tamne. Male cigare s oba odrezana vrha nazivaju se cigarillos.

Duhan za lulu i duhan za cigarete dobiva se miješanjem različitih vrsta (najčešće 20–25) rezanoga ili drugačije usitnjenoga duhana koji je prikladan za pušenje bez daljnje industrijske obradbe. Duhan za lule krupnije je rezan od onoga za cigarete, a mogu mu se dodavati različiti umaci i arome. Duhan za žvakanje je u kolutovima, štapićima, vrpcama, kockama ili folijama pripremljen za žvakanje. Izrađuje se od mesnatih i kožastih listova duhana koji se moče i dorađuju umacima koji sadrže zaslađivače, aromatske spojeve, bojila i ovlaživače (med, javorov sirup, rum, anis i dr.). Duhan za šmrkanje – burmut je osušeni i u prah samljeveni duhan (najčešće slabije kvalitete) koji sadrži veće količine nikotina, i nije prikladan za pušenje. Takav duhan obvezno se fermentira, a priprema do potpunog dozrijevanja traje više godina. Fermentirani duhan melje se i vlaži uz dodavanje umaka koji pojačavaju aromu, te pakira u male limene ili plastične posudice odnosno vrećice.

Duhan za cigarete

U posljednje vrijeme javljaju se mnogi novi duhanski proizvodi koji zamjenjuju tradicionalne duhanske prerađevine poput grijanih duhanskih proizvoda te nikotinske ili beznikotinske tekućine namijenjene konzumiranju putem elektroničke cigarete. Kao navodno zdravija alternativa pušenju, na tržištu su se 2004. pojavile elektroničke cigarete, poznate i kao e-cigarete, koje se sastoje se od tri dijela: baterije, nikotinske ili beznikotinske tekućine i električnoga raspršivača.

Duhan u Hrvatskoj

Hrvatska ima dugu tradiciju u sadnji duhana. Prvi pisani izvor spominje sadnju duhana na području Đurđevca 1571. Proizvodnja duhana u Hrvatskoj odvijala se tradicionalno na području Dalmacije, Istre, Podravine i Slavonije. Probna sadnja duhana u Dalmaciji, iako bez većih rezultata, započela je u okolici Stona i Poljica (1860–66). Od 1884. sadnja duhana proširila se na cijelu Dalmaciju i otoke (Mljet, Brač, Hvar, Vis) te na Hrvatsko primorje i otoke (Pag i Rab). Duhan hercegovačkoga tipa sadio se na crvenici, a rjeđe na laporastim tlima. Prve veće poteškoće u proizvodnji i otkupu duhana u Dalmaciji izazvao je Zakon o monopolu duhana koji je postojao u Kraljevini Srbiji, a preuzele su ga Kraljevstvo/Kraljevina SHS, odnosno kasnije Kraljevina Jugoslavija (1918–31). Zakon je upravi monopola iz Beograda dao mogućnost da sama određuje područja na kojima će se duhan saditi te način i cijenu njegova otkupa. Kako se Dalmacija nije našla na njegovu popisu (Vojvodina, južna Srbija, Makedonija), proizvodnja duhana znatno je opala. Uz to, slaba organiziranost izvoza, gospodarska kriza 1930-ih, zatim bojkot talijanskog okupatora te kasnije i peronospora (1961) devastirali su uzgajališta duhana u Dalmaciji. Prvi pokušaji (1900) uzgoja duhana u Istri također su propali. Tek 1923. počeo se uzgajati na području između Poreča, Pazina i Pule, te oko Novigrada. Mediteranska klima, plića tla i dublja crvenica bili su pogodni za uzgoj istarskoga tipa duhana, prikladnoga za izradbu lakih cigareta. Duhansku proizvodnju u Istri organizirale su dvije zadruge, jedna u Rovinju, a druga u Sv. Petru u Šumi. Talijanska okupacija Istre dovela je do gotovo potpunog zamiranja proizvodnje duhana, koju se nije uspjelo revitalizirati ni posebnim potporama u poslijeratnome razdoblju. Kako se stanovništvo sve više orijentiralo na turizam, likvidirana su duhanska poduzeća u Rijeci (1948) i Istra (potkraj 1950-ih), a sva sadnja i preradba duhana u Istri ovisila je o → Tvornici duhana Rovinj. Proizvodnja duhana u Slavoniji započela je 1850. na području oko Požege, Pakraca, Slatine i Virovitice, gdje se sadio krupnolisni duhan mađarskoga tipa, prikladan za proizvodnju duhana za lule i cigarete. Manje se duhana sadilo i oko Đakova, no prosječni urodi po jutru bili su niski. Uključenjem Slavonije u Državu SHS na nju se počeo primjenjivati prije u Kraljevini Srbiji donesen Zakon o monopolu, pa je sadnja duhana u Slavoniji zabranjena. Ponovnu proizvodnju duhana u Slavoniji i Podravini potaknuo je tek Duhanski institut Zagreb (osnovan 1954., danas djeluje kao društvo s ograničenom odgovornošću pri Agronomskome fakultetu u Zagrebu), koji je postao nositelj znanstvenog, istraživačkog i savjetodavnog rada za duhan u Hrvatskoj. U organiziranu proizvodnju Institut je 1956. u Podravini uveo tip duhana Podravku (burley) i 1958. virginiju, sorte Golden cure. U poslijeratnome razdoblju počela su se osnivati prva poduzeća za otkup i obradbu duhana, 1955. u Slatini, 1957. Viržinija u Virovitici, 1960. Poduzeće za otkup i preradu duhana u Pitomači te 1962. nakratko i poduzeće u Vinici kraj Varaždina.

Najveći proizvođač cigaretnoga papira u Jugoslaviji bila je Tvornica papira u Rijeci (osnovana 1821), koja ga je proizvodila od 1890. Početkom XX. st. tvornica se orijentirala najvećim dijelom na proizvodnju cigaretnoga papira (70% proizvodnje 1939), a tijekom vremena pridružila se Sindikatu tvorničara cigaretnog papira koji je djelovao u Parizu. Godine 1991. bila je drugi po veličini proizvođač cigaretnoga papira u Europi (5% svjetske proizvodnje), koji je 80% proizvedenog cigaretnoga papira izvozio na strano tržište. Zbog izbijanja Domovinskoga rata tvornica je izgubila tržište te je 2005., nakon provedenoga stečajnog postupka, zatvorena. Kraće vrijeme cigaretni papir proizvodila je i Mira, tvornica tuljaka, cigaretnoga papira i kartonaža iz Osijeka (osnovana 1920), koja je već prve godine proizvela 200 000 kutija cigaretnoga papira, no zbog uvođenja državnoga monopola na cigaretni papir 1923., njegova proizvodnja u Miri znatno je opala i tijekom vremena se ugasila.

Cigaretni papir Tvornice papira u Rijeci

Skladište gotovih cigareta,  Tvornica duhana Zagreb, sredina XX. st.

Reklamni oglas za cigaretni papir Golub Prve hrvatske tvornice cigaretnog papira i tuljaka u Zagrebu, 1916.

Organizirana preradba duhana u Hrvatskoj započela je u XIX. st. U Zagrebu je 1817. osnovana mala radionica za izradbu cigareta i duhana za lulu iz koje je 1870. izrasla → Tvornica duhana Zagreb. U primorskome dijelu Hrvatske osnovane su tvornice u Rijeci (1851–1946), Puli (1920–46), Rovinju (1872), Senju (1894–45) i Zadru (1923). Tehnološki proces izradbe cigareta koji je bio u uporabi do 1960-ih postao je zastario i neekonomičan, jer mu je glavno obilježje proizvodnje bio ručni rad. Početkom 1960-ih tržište je sve više tražilo cigarete s filterom, a kako su sve tvornice u Hrvatskoj proizvodile klasične orijentalne cigarete bez filtera, trebalo je reorganizirati i modernizirati proizvodnu tehnologiju. Modernizaciju tehnološkoga procesa (1960-ih i 1970-ih) provele su samo tvornice u Zagrebu, Rovinju i Zadru.

Automatski stroj za izradbu cigareta, Tvornica duhana Zagreb, sredina XX. st.

Tijekom 1990-ih proizvodnja duhana se sve jače povezivala s nacionalnom duhanskom industrijom. Tvornice duhana u Zagrebu i Rovinju preuzeo je koncern Adris Grupa 2003., a 2015. prodao ih je British American Tobacco-u (BAT). U razdoblju 2011–16. hrvatsko tržište cigareta smanjilo je dobit za 9%, što je posljedica smanjenja broja pušača cigareta koji su se okrenuli drugim duhanskim proizvodima (duhan za motanje i cigarillosi). Iako cigarete čine 96% ukupnoga tržišta duhanskih proizvoda u Hrvatskoj, u razdoblju do 2021. predviđa se smanjenje proizvodnje cigareta za približno 1%, te pad prihoda od prodaje cigareta za 0,6%.

U zakonodavstvo RH uključene su odredbe kojima se ograničava uporaba duhanskih i sličnih proizvoda, propisuju njihove karakteristike i trošarine te zabranjuje njihovo oglašivanje.


Ostali podatci
Što pročitati?

Duhan u SR Hrvatskoj: proizvodnja, obrada, prerada i znanstveni rad. Zagreb, 1986.

K. Džeba: Duhanski put u Rovinj. Rovinj, 1987.

Prehrana: Hrvatska u 21. stoljeću. Zagreb, 2001.

duhanski proizvodi

Proizvodi dobiveni preradbom biljke, duhana.

Kategorije i područja