Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva, udruga lovaca i stručnjaka iz područja lovstva, ribarstva, kinologije, streljaštva, zaštite okoliša i prirode. Osnovano je 1881. u Zagrebu kao Družtvo za obranu lova u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Prvi predsjednik bio mu je grof Ladislav Pejačević, a prvi tajnik Josip Fon.







Nakon kraće stanke u radu, društvo je obnovljeno 1891. pod imenom Prvo obće hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva (predsjednik Đuro Jelačić mlađi; tajnik → Fran Žaver Kesterčanek), a današnji naziv nosi od 1919. Cilj je Društva u početku bila zaštita lova na području Hrvatske i Slavonije te razvoj lovstva i lovačkoga gospodarenja, no tijekom vremena usredotočilo se i na razvoj opće kulture lovstva i ribarstva te zaštitu divljači i faune. Sudjelovalo je u izradbi Zakona o lovstvu (1883), utemeljenju lovne kinologije (1896), a uvelo je i fakultativno polaganje lovačkih ispita (1934; od 1951. u suradnji s Lovačkim savezom Hrvatske održava Tečaj za lovce). U Zagrebu je organiziralo prvu nacionalnu lovačku izložbu (1899) i prvu izložbu čistokrvnih pasa (1906), osnovalo je streljački klub i sekciju lovnoga streljaštva Društva (1913). Poticalo je osnivanje udruženja lovaca i njihovih saveza (od 1925) te aktivno sudjelovalo u radu Međunarodnoga savjeta za lovstvo. Publicistička djelatnost Društva odnosila se na objavljivanje prvoga stručnog mjesečnika na hrvatskom jeziku Viestnika Prvoga občega hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva (1892., danas → Lovački vjesnik) te poticanje na pisanje prve stručne literature iz područja lovstva na hrvatskom jeziku koju je Društvo potom objavljivalo (Lovstvo F. Ž. Kesterčaneka 1896. i Hrvatski lovodjija Josipa Ettingera 1897). Iz Tečaja za lovce nastao je udžbenik Uvod u lovstvo (1975) koji je i danas najvažnija literatura pri polaganju lovačkih ispita. Društvo danas ima oko 700 članova, a predsjednik mu je Ognjen Krajačić.





