nutricionizam, primijenjena znanost o prehrani i njezinu djelovanju na ljudski organizam. U RH znanstveno je polje u području biotehničkih znanosti.

Uloga nutricionista danas nije samo istraživačka već i edukacijska jer znanstvenim načinom stečene spoznaje prenose općoj ili ciljanoj populaciji radi očuvanja njezina zdravlja i poboljšanja postojećeg stanja. Nutricionisti surađuju i s prehrambenom industrijom pri razvoju novih proizvoda. Istraživanja iz područja nutricionizma imaju vodeću ulogu u shvaćanju mnogih procesa vezanih uz prehranu, pojavu bolesti i poremećaja, ali i u shvaćanju uloge prehrane u moduliranju genetskoga potencijala pojedinca. Premda je važnost prehrane i njezin učinak na ljudsko zdravlje prepoznat još u antičkoj Grčkoj, nutricionizam se razvio tek početkom XX. st., zahvaljujući važnoj spoznaji prema kojoj izostanak hranjive tvari u organizmu može imati negativan utjecaj na zdravlje. Zbog sveopćih promjena i sve veće važnosti nutricionizma u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja 2005. definirani su njegovi principi i postavljene dimenzije nove znanosti o prehrani. Novi konceptualni okvir potvrđuje nutricionizam kao biološku, sociološku i ekološku znanost, koja se odnosi na zdravlje svih ljudi (dobrobit i budućnost sveg živog svijeta).

Glavni izazov s kojim se nutricionizam susreće u Europi u XXI. st. je pretilost, posebice pretilost djece, a u bogatim zemljama i neuravnotežen unos energije i proteina (smanjenje proteinsko-energetske malnutricije) i manjkavost (deficijencija) mikronutrijenata. Cilj nutricionizma je očuvati prehrambeni status i zaštititi organizam od razvoja kroničnih nezaraznih bolesti. Istraživanja su pokazala kako trenutačni prehrambeni sustavi uglavnom ne osiguravaju kvalitetnu prehranu, a uzrok su tomu demografske i socijalne promjene, ekonomska nestabilnost, industrijalizacija i globalizacija, razvoj tehnologije te klimatske promjene. Jedno od mogućih rješenja je povratak na tradicionalne obrasce prehrane, poput mediteranske ili vegetarijanske prehrane, koje obiluju hranom iz lokalnog uzgoja, biljnog su podrijetla te sadržavaju minimalni udjel bjelančevina životinjskoga podrijetla, zasićenih masnih kiselina, šećera i natrija. Međutim, za takvu je prehranu potrebno kreirati kvalitetnu prehrambenu politiku koja podupire takvo prehrambeno okruženje i koja uključuje sve segmente prehrambenog lanca. Drugi je način uspostavljanja kvalitetne prehrane personalizirana prehrana koja uključuje područja genetike, hranjivih tvari, mikrobiote i stil života. Na globalnoj razini održiva dostupnost kvalitetne hrane rastućem stanovništvu na Zemlji predstavlja velik izazov. Tako je 2018. gladno bilo 820 milijuna ljudi. Izazov je to veći što je 2030. odabrana kao godina nulte tolerancije na glad.

Zdravstveni status i prehrambene navike ljudi u Hrvatskoj

Iako je Hrvatska mediteranska zemlja, zdravstveni status njezina stanovništva ne razlikuje se od drugih država u okruženju. Neprikladna prehrana pridonosi povećanju broja oboljelih od šećerne bolesti, bolesti srca i krvnih žila te pretilosti. Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u cijelome svijetu, pa i u Hrvatskoj. Većina tih bolesti može se spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti. Šećerna bolest bila je 2019. treći uzrok smrti u Hrvatskoj. Prema podatcima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj se svake godine povećava broj oboljelih. Jedan od najvećih javnozdravstvenih problema u djece i odraslih u Hrvatskoj je debljina. Prema istraživanju Europske inicijative za praćenje debljine u djece koje je u RH proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 34,9% djece u dobi od osam do devet godina ima prekomjernu tjelesnu masu. Prvo nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama odrasle populacije koje je provela Hrvatska agencija za hranu zaključila je da se u prehrani unosi previše bjelančevina. Istraživanje je pokazalo da muškarci daju prednost svinjskomu mesu, a žene piletini. Od masnoća Hrvati najčešće rabe biljna ulja i životinjske masnoće. Po konzumaciji ribe Hrvatska je na začelju EU-a. Prosječan unos preporučenih ugljikohidrata znatno je veći i u muškaraca i u žena. Prehrambene navike razlikovale su se među ispitanicima ovisno o stupnju edukacije i prihodima u kućanstvu. Mlađi ispitanici dobro su upoznati s pravilnom prehranom, pa su i njihove prehrambene navike bliže prehrambenim preporukama. Svaki šesti stanovnik u Hrvatskoj izložen je riziku od siromaštva. Vlada RH donijela je Strategiju pametne specijalizacije S3 (2016) kojom je nutricionizam s tzv. → funkcionalnom hranom i dodatcima prehrani uvrstila u tematsko prioritetno područje koje se odnosi na prehrambene proizvode za koje se smatra da mogu pridonijeti zdravlju.

Na → Prehrambeno-biotehnološkome fakultetu u Zagrebu 1983. uspostavljen je dodiplomski, a 1995. poslijediplomski studij nutricionizma. Tada su to bili jedini studiji nutricionizma u Hrvatskoj i širem okruženju. Prema Bolonjskom sustavu 2005. osnovan je preddiplomski studij, a 2007. diplomski studij Nutricionizam. Danas se nastava iz područja nutricionizma izvodi na većem broju sveučilišta u RH. Znanstveno-stručni članci iz područja nutricionizma objavljuju se u → Hrvatskom časopisu za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam.