Schmidt, Friedrich (Frickenhofen, Njemačka, 22. X. 1825 – Beč, 23. I. 1891), njemački arhitekt i restaurator, istaknuti predstavnik historicizma zaslužan za širenje neogotičkoga stila u srednjoj Europi.
Umjetničku školu u Stuttgartu završio je 1843., potom je nastavio školovanje u Kölnu gdje je 1848. položio majstorski ispit za klesara. Ispit za majstora graditeljstva položio je 1856. na Građevinskoj akademiji u Berlinu. Godine 1858–59. bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Milanu, a od 1859. predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču.
Od 1845. radio je na dogradnji katedrale u Kölnu, gdje je pod vodstvom Ernsta Friedricha Zwirnera primio zasade doktrine rajnske neogotičke škole. U duhu neogotike izgradio je više crkava po Njemačkoj, restaurirao crkvu San Ambrogio u Milanu i unutrašnjost crkve Santa Maria del Orto u Veneciji. Najpoznatija njegova ostvarenja nalaze se u Beču. Ondje je 1863–90. bio glavni graditelj na obnovi katedrale sv. Stjepana te projektirao više crkava u predgrađima. U bečkoj svjetovnoj arhitekturi (Gradska vijećnica, 1872–83; Akademska gimnazija, 1863–66) povijesne je uzore prilagodio novim tehničkim i prostorno-funkcionalnim zahtjevima.
U Hrvatskoj je, na poziv biskupa Josipa Jurja Strossmayera i zauzimanje Isidora Kršnjavoga, preuzeo 1870–82. dovršenje katedrale u Đakovu; njegov su doprinos neogotički elementi u klesarskoj dekoraciji i jaka polikromija, što općenito karakterizira unutrašnjost njegovih građevina. U Zagrebu je 1877–80. projektirao palaču JAZU-a (danas HAZU) u oblicima talijanske neorenesanse te radio projekte za obnovu crkve sv. Marka (1876–82) i zagrebačke katedrale (1878), koje je s izmjenama u detaljima i čišćenjem gotičkoga interijera dovršio Hermann Bollé. Njegovi su učenici na bečkoj Akademiji među ostalima bili Hermann Bollé, Janko Josip Grahor, Josip Vancaš, Janko Holjac i Martin Pilar.
D. Damjanović. Narodni motivi u projektima Friedricha Schmidta za Hrvatsku. Studia ethnologica Croatica, 21(2009) 1, str. 331–354.
D. Damjanović: Projektiranje palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 1875. – 1877. Renesansa renesanse u hrvatskoj arhitekturi. Prostor, 27(2019) 1(57), str. 14–35.