Segestica, tvornica alkohola, kvasca, octa i drugih proizvoda osnovana u Sisku, svojedobno jedan od najvećih proizvođača alkoholnih pića u zemlji.

Njezini začetci vezani su uz malu pecaru koju su 1917. u Sisku osnovali dioničari i zadrugari. Brzim rastom s peterostrukim povećanjem dobiti pecara je 1920. proširena te je osnovana Pecara Sisak. Umirovljeni austrougarski časnik Petar Teslić (1883–1936) ondje je iste godine otvorio trgovinu alkoholom, žitaricama i drugom robom te ubrzo kupio Pecaru Sisak. Budući da je u zemlji bila nestašica žestokih pića, likera i ugljične kiseline, pecara se pokazala temeljem budućega razvoja Teslićeve proizvodnje. Ubrzo je otvorio nove pecare u Sisku, Brčkom i Kozarcu kraj Prijedora. U gradskim je planovima Siska osiguran prostor industrijske zone gdje je Teslić otkupio zapadni unutarnji blok te ondje izgradio kompleks pogona s vlastitim industrijskim kolosijekom. Proširivanjem proizvodnje u sljedećih je desetak godina otvorio nove pogone, a vrijednost njegova poslovanja narasla je više od dva puta. Pogoni s približno 150 zaposlenika bili su okosnica industrijskoga razvoja grada, a pogon za proizvodnju pića prepoznat je kao renomirani jugoslavenski proizvođač.













Izgradnju prvoga velikog pogona za proizvodnju etilnog alkohola (žesta ili špirit) započeo je 1922., a otvorio ga 1925. Ondje su se proizvodile velike količine alkohola za tehničke i medicinske svrhe. U međuvremenu je 1924. otvorio pogon za proizvodnju likera, ruma i konjaka, potom 1925. pogon za proizvodnju ugljične kiseline (koja se rabi za proizvodnju pjenušavih pića), a ondje se od 1933. proizvodio i suhi led. Godine 1926. pokrenuta je proizvodnja drvenih sanduka i drvene vune. Kako bi se iskoristili ostatci koji nastaju u proizvodnji žeste, 1928. osnovan je i pogon za proizvodnju → kvasca. Imao je mogućnost proizvodnje više od 2000 kg kvasca na dan, a u sljedećim je godinama proizvodnja dodatno povećana. Iste godine otvoren je pogon potaše (kalijev karbonat), sode i mineralnog gnojiva u kojem su se također kao sirovina rabili ostatci od proizvodnje alkohola. Tim je pogonom riješen problem otpada i zagađenja te je bio jedini u zemlji u kojem se proizvodilo kalijevo gnojivo i potaša. Potaša se pak rabila u pogonu za proizvodnju boca i šupljeg stakla (1931), u kojem se proizvodila ambalaža za vlastite i tuđe proizvode. Nakon oštećenja pogona u poplavi Save 1934. i eksploziji peći 1935., 1938. prodan je Sjedinjenoj tvornici stakla u Zagrebu, koja je pak prekinula sisačku proizvodnju. Od 1930-ih kompleks je sadržavao i mali pogon stlačenih plinova te octa. Kao utjecajni poduzetnik, Teslić je 1930. investirao u istraživanje nalazišta nafte, zemnoga plina i mineralne vode u Sisku. Otkriveni plin rabio se u pogonima do 1931. Pronađena je i mineralna voda bogata jodom, pa je ubrzo otvoren pogon za eksploataciju Mineralne vode Teslić te jodno kupalište. Pogon mineralne vode izgorio je 1936. i nikada nije obnovljen. Teslić je 1936. iznenada preminuo, njegovi su sinovi preuzeli poslovanje, no pred II. svj. rat pogoni su prodani ili ukinuti.







Tvornica žeste, kvasca, likera, ugljične kiseline, pečene džibre, velepecara rakije, staklana i kupalište P. Teslić u Sisku nacionalizirana je 1945., naziv je promijenjen u Industrija vrenja Sisak, a 1947. u Segestica, industrija vrenja Sisak. Velik dio proizvodnje likera 1949. preseljen je u zagrebačko poduzeće Tvornica likera i vinogradarstvo (→ Badel 1862), no 1950. vraćen je u Sisak i moderniziran. Tih je godina rekonstruiran i proširen pogon žeste, u kojem je omogućena proizvodnja iz žitarica, planirano je otvaranje pivovare (što nije ostvareno), a 1956. izgrađena je i nova energana, među najmodernijima u zemlji. Pogoni su znatno oštećeni u eksploziji parnoga kotla 1962., te se do 1966. radilo na obnovi i ponovnoj izgradnji. Od 1966. poduzeće je poslovalo pod imenom Segestica proizvodnja i promet prehrambenih proizvoda. Tijekom vremena zapalo je u poteškoće, 1973. pokrenut je stečaj, te se tražila mogućnost revitalizacije proizvodnje povezivanjem s većom radnom organizacijom.















Od 1974. poduzeće je djelovalo unutar prehrambenog poduzeća → Podravka iz Koprivnice, kao OOUR Segestica. Rekonstruiran je pogon za proizvodnju octa, važna karika u proizvodnome lancu jer je sirovinu činio nusproizvod proizvodnje žeste. Proizvodili su se alkoholni, vinski i aromatizirani ocat. U novoj strukturi obnovljeno je i prošireno više pogona te je iskorištena Podravkina trgovačka i marketinška mreža, čime je proizvodnja iznova oživjela te je Segestica na vrhuncu poslovanja imala 300-tinjak zaposlenika. Podravka je 1996. Segesticu prodala radnicima, a u teškim gospodarskim prilikama nad poduzećem je 2010. ponovno pokrenut stečaj te je velik broj radnika otpušten. Segesticu je 2011. kupilo zagrebačko poduzeće za proizvodnju alkolohnih pića Badel 1862. Naziv je promijenjen u Segestica 1919. Čitava je proizvodnja prebačena u Sisak te je provedena rekonstrukcija pogona, a proizvodila su se jaka alkoholna i bezalkoholna pića te ocat. U pogonima Segestice bilo je zaposleno 20-ak radnika. Segestica je 2018., kao dio Badela 1862., pripojena → Meteor Grupi – Labud, u sklopu koje posluje i danas.

Kompleks Segestica u Sisku nalazi se unutar kulturno-povijesne cjeline grada Siska upisane u Registar kulturnih dobara RH.