Spačva d. d., drvnoindustrijsko poduzeće sa sjedištem u Vinkovcima, osnovano 1956. Početak eksploatacije bogatih šuma slavonskoga hrasta (hrast lužnjak) u području Spačvanskog bazena potaknut je izgradnjom željezničkih pruga potkraj XIX. st. U Vinkovcima su od 1888. podignute tri pilane, a u Vrbanji od 1892. također tri pilane. Svojstven im je bio tzv. slavonski način piljenja trupaca, nerijetko promjera većeg od 1 m i duljine veće od 10 m. Zbog pretjerane sječe, došlo je do znatnog smanjenja sirovinske baze te je do 1920-ih dio obradbenih pogona ugašen.
Poduzeće Spačva nastalo je 1956. pod prvotnim imenom Drvna industrija Slavonski hrast, spajanjem stolarskog poduzeća Slavonski hrast iz Vinkovaca (osnovano 1947. nacionalizacijom stolarske radionice Weissberger) i Poduzeća za piljenje drveta i građevne stolarije Cerna (osamostalilo se 1950. iz kotarskoga mlinskog poduzeća Vinkovci). Dok je vinkovački pogon bio usmjeren na izradbu građevne stolarije, sobnoga i kuhinjskoga namještaja te lijesova, pogon iz Cerne bavio se piljenjem drvene građe te izradbom namještaja. Izgradnjom novih pilanskih pogona 1958. i tvornice parketa s kotlovnicom i sušionicom 1959., proizvodnja je koncentrirana na novoj lokaciji u Vinkovcima (Duga ulica 181) na kojoj posluje i danas. Godine 1961. poduzeće se spojilo sa šumskim gospodarstvom Spačva u Spačva – Šumsko poljoprivredno industrijski kombinat Vinkovci. Kombinat se, osim obradbom drva, bavio uzgajanjem topola i eksploatacijom šuma, te je do 1968. broj zaposlenih narastao na 2473. Tvornica iverica puštena je u rad 1963., a Tvornica montažnih kuća 1965. Zbog poslovnih teškoća kombinat je 1968–69. razdijeljen na samostalna poduzeća, od kojih je drvnoprerađivačku djelatnost nastavio Drvnoindustrijski kombinat Spačva. To je poduzeće 1971. bilo organizirano u deset OUR-a, među kojima su bili Pilana, Tvornica parketa, Tvornica građevinske stolarije, Tvornica ploča iverica, Stolarija i novootvorena Tvornica ambalaže i blind furnira. Iste je godine pilana preseljena u nove hale i modernizirana, 1974. puštena je u rad druga linija Tvornice ploča iverica, 1975. rekonstruirana je linija za proizvodnju vrata Tvornice građevinske stolarije, 1978. puštena je u pogon nova Tvornica furnira. Godine 1980. izgrađene su pilana i doradna pilana u Županji, gdje je 1985. počela izgradnja Tvornice građevinske stolarije. Tijekom 1990. pogoni u Županji izdvojili su se kao samostalno poduzeće (DI Lužnjak, od 2002. u vlasništvu virovitičkog → TVIN-a).
Godine 1991. vinkovačko je poduzeće zapošljavalo 1386 radnika. Od kraja 1992. djeluje kao Drvna industrija Spačva d. d. Od 1994. upravlja društvima s ograničenom odgovornošću Spačva-pilana, Spačva-parketarija, Spačva-furnir, Spačva-finala, Spačva-trgovina i Spačva-održavanje. Danas prerađuje oko 65 000 m3 hrastovih i jasenovih trupaca na godinu, od čega 50 000 m3 u pilani, a 15 000 m3 u tvornici furnira. Proizvodi parkete, podove i podne letvice, masivna vrata, stubišta, vrtne stolove i klupe, furnir, piljenu građu, lijepljene ploče, pelete i brikete za ogrjev. Zapošljava 820 radnika te je jedno od vodećih drvnoindustrijskih poduzeća u Hrvatskoj. Od 2021. dio je Bjelin grupe.
D. Puljiz: Pola stoljeća DI »Spačva« 1956. – 2006. Vinkovci, 2006.
Spačva. 30 godina. 1956–1986. Vinkovci, 1986.
Drvna industrija Slavonski hrast (1956–61)
Spačva – Šumsko poljoprivredno industrijski kombinat Vinkovci (1961–69)
Drvno industrijski kombinat Spačva (1969–92)
Drvna industrija Spačva d. d. (Spačva d. d.) (od 1992)