TVIN d. o. o., drvnoindustrijsko poduzeće iz Virovitice osnovano 1913. Početkom XX. st. hrastove šume virovitičkoga kraja počele su se eksploatirati ulaganjima francuskog kapitala, koji je na lokaciji današnje tvornice u Virovitici (tada Virovitički Antunovac) 1913. izgradio pilanu. Nju je 1917. preuzelo poduzeće Drach d. d. koje je vodilo sisačku pilanu u Capragu. Virovitička pilana proširena je izgradnjom pogona godišnjeg kapaciteta 25 000 m³ oblovine, koja je do II. svj. rata obradila 600 000 m³. Nakon II. svj. rata nacionalizirana pilana preimenovana je 1946. u Drvna industrija Bilogora. Pilana je 1951. pripojena → DIK-u Đurđenovac, a početkom 1953. je zbog nedostatka sirovine i započetog postupka likvidacije predana virovitičkoj Srednjoj drvno-industrijskoj školi u nastavne svrhe.







Unatoč teškoćama, tijekom 1953. donesena je odluka o ponovnom pokretanju djelomično rasformirane pilane i njezinu proširenju k finalnoj proizvodnji uredskoga namještaja. Obnovljeno je poduzeće isprva djelovalo pod imenom Hrast (ime je preuzelo od virovitičke Gradske stolarije koja je istodobno promijenila ime u Gradska stolarija Javor), ali je još iste godine preimenovano u Drvno-industrijsko poduzeće Virovitica. Uz piljenu građu, pisaće stolove i drugi uredski namještaj, 48 zaposlenih proizvodilo je i drvenu galanteriju. U godinama što su slijedile poduzeće je prešlo s obrtničke na industrijsku proizvodnju i ubrzano zapošljavalo nove radnike. Osnovane su Tvornica stolica i Tvornica kancelarijskog namještaja, a 1958. je u sastav poduzeća ušla virovitička Tvornica kalupa (osnovana 1919. kao strojna radionica klompi Kutaš i Wajda). Godine 1961. dovršena je nova hala Tvornice kancelarijskog namještaja, 1962. je nakon požara obnovljena Tvornica kalupa (preseljena je u nove prostore 1972); 1963. poduzeće je imalo 1000 zaposlenih. Nova pilana puštena je u rad 1973. Iste je godine ime poduzeća promijenjeno u Drvno-industrijski kombinat Exportdrvo, Virovitica, a 1974. u Tvornica virovitičke industrije namještaja TVIN. Godine 1975. izgrađena je nova lakirnica metalnih dijelova, pušteni su u rad predsušionica i skladište za suhe elemente te montaža Tvornice kućnog namještaja. U poduzeće je 1976. integrirana tvornica Gaj iz Pitomače, gdje je 1978. puštena u pogon nova tvornica namještaja. Godine 1977. izgrađeno je novo veliko skladište namještaja, 1979. puštene su u rad Tvornica lamel-parketa i nova proizvodna linija u Tvornici kućnog namještaja, a 1981. pogon za proizvodnju drvne galanterije i peta u Tvornici kalupa. Početkom 1980-ih tvornica je zapošljavala približno 1500 radnika.







Razmjerno velik poslovni uspjeh tvornica je postigla zahvaljujući uspjelom dizajnu proizvoda, u čemu je važnu ulogu imala suradnja s Bernardom Bernardijem (programi uredskoga namještaja Standard, Biro, Plan, Pan i Skan sredinom 1960-ih, namještaja za domove i hotele Dina 1976., za stanovanje Dorma 1977., za radne prostore Betavin 1978). Uspjehu je pridonijela i izvozna orijentacija tvornice koja je 1977. započela suradnju sa švedskim poduzećem IKEA.







U poduzeću je 1992. bilo 1400 zaposlenih. Nakon pretvorbe početkom 1990-ih, organizirano je kao dioničko društvo, a od 2004. kao društvo s ograničenom odgovornošću. Širenje proizvodnje ostvareno je zajedničkim ulaganjima s IKEA-om u virovitičke pogone 1996. i 2000. Godine 2002. TVIN je kupio pogone tvornica Česma (→ Drvna industrija Česma) iz Grubišnog Polja i DI Lužnjak (→ Spačva) iz Županje. U 12 TVIN-ovih pogona u Virovitici, Pitomači, Grubišnom Polju i Županji bilo je do 2010. više od 1000 zaposlenih. Nakon krize koja je tih godina pogodila drvnu industriju, te prekida suradnje s IKEA-om (2019), opseg proizvodnje znatno se smanjio. Od 2019. pogon u Grubišnom Polju prestao je s proizvodnjom. Potkraj 2019. u TVIN-u je radilo 590 radnika. Poduzeće danas proizvodi pločasti i masivni uredski i kućni namještaj, lijepljene elemente, masivne i lamel-parkete i kaluparske proizvode (drvene klompe, potplate, kalupe, napinjače), oprema hotele, obrazovne ustanove i druge javne prostore. Ima predstavništva u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, te je i dalje jedno od vodećih hrvatskih drvnoindustrijskih poduzeća.













