Institut za poljoprivredu i turizam, javna znanstvenoistraživačka ustanova koja se bavi stjecanjem i prenošenjem znanja u području poljoprivrede i turizma, radi ostvarivanja gospodarskog, ekološkog i socijalnog održivog razvoja ruralnoga prostora. Osnovana je 1875. u Poreču pod nazivom Pokrajinska vinarsko-voćarska stanica (Stazione eno-pomologica provinciale), te je bila među prvim takvim ustanovama u Hrvatskoj.







Prvi direktor bio je Emil von Mayerbach, a od 1882. Stanicu je vodio agronomski stručnjak Carlo Hugues, koji je 1883. bio jedan od osnivača i prvi ravnatelj Škole za praktično vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo pri Stanici u Poreču (vodio ju do 1899). Svoju djelatnost s temeljnih i primijenjenih poljoprivrednih istraživanja Stanica je tako proširila i na obrazovanje poljoprivrednika. Huges je svojim istraživačkim radom pridonio promjeni zastarjelih nazora i rada u poljoprivredi. U sklopu obnove istarskih vinograda pogođenih filokserom u Pazinu i Poreču pokrenuo je sadnju matičnjaka vinove loze na američkoj podlozi koja je bila otporna na filokseru. Poboljšao je proizvodnju vina uvođenjem vrsnih sorti vinove loze, unaprijedio agrotehničke mjere u voćarstvu (posebno u maslinarstvu) te osuvremenio ratarsku, stočarsku i povrćarsku proizvodnju.













Tijekom vremena Institut je mijenjao ime, organizacijsku strukturu i primarnu orijentaciju – od znanstvenoistraživačke do obrazovne (Istituto Agrario – Stacione Sperimentale od 1887., Istituto Tecnico Agrario od 1937., Poljoprivredni tehnikum Srednje poljoprivredne škole od 1945., Zavod za unapređenje gospodarstva od 1954., Poljoprivredna stanica od 1955., Viša poljoprivredna škola 1961–66., Srednjoškolski centar od 1971., Centar usmjerenog obrazovanja od 1978. i Poljoprivredni znanstveni centar od 1984). Pod današnjim imenom djeluje od 1989., kada se OOUR Poljoprivredno-znanstveni centar, koji je do tada djelovao u sastavu RO Mate Balota za srednje usmjereno obrazovanje i poljoprivredne znanosti Poreč, izdvojio u samostalnu RO. Istodobno je pri Institutu osnovan Zavod za turizam. Djelatnost Instituta u razdoblju 1986–95. bila je usmjerena na istraživanje i razvoj primjene nekonvencionalnih izvora energije za zagrijavanje staklenika i plastenika, tehnologije proizvodnje i uporabe krmnoga bilja, optimalnoga sustava gospodarenja travnjacima u brdsko-planinskom i mediteranskom području, na ampelografska istraživanja i selekciju sorti vinove loze, integralnu zaštitu vinograda, istraživanja uvjeta za proizvodnju i preradbu poljoprivrednih proizvoda u Istri, mogućnost razvoja istarskog agrokompleksa, genetskih i gospodarskih resursa loze roda Vitis. Istraživanja su usmjerena i na makromenadžment i marketing u poljoprivredno-prehrambenom sustavu Istre i Hrvatskoga primorja, smjernice razvoja turizma Istre, zbrinjavanje otpada u priobalju (s energetskog i ekološkoga stajališta) te sustav uporabe krme u rubnim ekološkim područjima. Od 1996. Institut djeluje kao javni znanstveni institut u državnom vlasništvu.







Institut je danas organiziran u pet odjela, Upravu, tri zavoda: Zavod za poljoprivredu i prehranu (s Vinarskim, Prehrambeno-biotehnološkim, Pedološkim i Genetičkim laboratorijem), Zavod za ekonomiku i razvoj poljoprivrede, Zavod za turizam i Pokusno poljoprivredno imanje (s vinifikacijom, uljarom i meteorološkom postajom, kojega ratarske površine zauzimaju oko 11 ha, pokusni vinogradi 2,7 ha, nasadi maslina 0,9 ha, nasadi smokava 0,3 ha, a tu je i stoljetna park-šuma borova).







Trajna djelatnost Instituta obuhvaća dva znanstvenoistraživačka programa – turističku ponudu Istre te prirodne i gospodarske resurse istarske poljoprivrede (banka gena, genetski i gospodarski resursi roda Vitis te seljačka obiteljska gospodarstva). Poljoprivrednim gospodarstvima i udrugama poljoprivrednika Institut prenosi znanja o tehnološkim dostignućima te pruža savjetovanja i analize vina, rakija, maslinova ulja i tla.

Institut surađuje s mnogim znanstvenim, obrazovnim i stručnim institucijama te organizacijama u zemlji i inozemstvu (→ Agronomski fakultet u Zagrebu, → Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković u Puli i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, → Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, Istituto agrario di San Michele i Istituto sperimentale per la viticoltura iz Italije i dr.), s državnim i županijskim organizacijama te udrugama poljoprivrednika. Ulogu Poreča kao središta poljoprivrednog obrazovanja danas nastavljaju Srednja škola Mate Balote te studijski programi Poljoprivrednog odjela → Veleučilišta u Rijeci (sv. 1) koji se izvode u Poreču.