oblikovanje deformiranjem, tehnologija oblikovanja kojom se mijenja oblik izratka bez odvajanja čestica, promjenom mikrostrukture i dislokacijom materijala. Dijeli se na postupke razdvajanja materijala: štancanje (probijanje, prosijecanje), opsjecanje, zasijecanje, kalibriranje, fino štancanje, i oblikovanja materijala: sabijanje, provlačenje, duboko vučenje, → kovanje, istiskivanje, valjanje, savijanje, utiskivanje, optiskivanje, itd. Materijal se opterećuje iznad granice elastičnosti, odn. dovodi se u stanje plastičnog tečenja. Plastično deformiranje obavlja se u hladnom (pri sobnoj temperaturi) ili vrućem stanju, kada porastom temperature metalu opada otpor kojim se suprotstavlja deformiranju, što omogućuje lakšu obradbu. Odabir procesa obradbe ovisi o više čimbenika: obliku, dimenzijama i kvaliteti početnoga materijala, konfiguraciji i stupnju složenosti gotovoga proizvoda, načinu preradbe, konstrukciji alata, vrsti i veličini raspoloživa stroja (kovački batovi, preše, strojevi za savijanje, škare, automati, itd.). Potreban rad deformiranja može se ostvariti i s pomoću pneumatike, hidraulike, eksploziva, magnetskoga polja, električnih impulsa, itd. Proizvode se dijelovi složenih oblika, uske izradbene tolerancije, velikih mehaničkih kvaliteta i male mase, uz nizak utrošak materijala, visoku proizvodnost i nisku cijenu. Postupci oblikovanja metala nalaze najširu primjenu u metaloprerađivačkoj, motornoj i zrakoplovnoj industriji, industriji poluproizvoda, preciznoj mehanici i sl., te su isključivo vezani uz serijski tip proizvodnje. Danas se deformiranjem prerađuje više od 85% ukupno proizvedenoga čelika te više od 90% obojenih metala i njihovih slitina.

Postupci oblikovanja deformiranjem pojavljuju se od početaka uporabe metala kao materijala za izradbu oruđa i oružja (kovanje). Do povećane primjene tih postupaka dolazi razvojem alatnih strojeva, a danas nalaze primjenu u metalnim industrijama, npr. za preradbu limova (ploče, vrpce, komadni limovi), preradbu kompaktnih tijela (valjani i kovani profili raznih oblika poprečnih presjeka, šipkasti materijali, gredice, debele ploče i sl.) i dr. Pojavom metalne industrije na području Hrvatske postupci oblikovanja metala deformiranjem postali su važan dio proizvodnje u metaloprerađivačkim tvornicama. Proizvodnja kovanih i valjanih proizvoda (limovi, tračnice, betonsko željezo i profili, cijevi, vučene šipke) temeljna je djelatnost željezara. U Hrvatskoj su se 1939. počeli izrađivati planovi za gradnju željezare u Capragu u Sisku, gdje je iste godine proradila talionica te se 1948. proširila i prerasla u → Željezaru Sisak. U Splitu je 1969. osnovana željezara s čeličanom i valjaonicom za proizvodnju betonskoga čelika (→ Željezara Split).

Visoko školstvo i publicistika

Visokoškolska nastava iz područja oblikovanja metala deformiranjem započela je na današnjem Zavodu za tehnologiju Fakulteta strojarstva i brodogradnje, koji je sljednik Zavoda za mehaničku tehnologiju Tehničke visoke škole u Zagrebu osnovanoga 1922. Osnivač i prvi pročelnik Katedre za oblikovanje deformiranjem, osnovane 1959., bio je → Josip Hribar, kojega je 1971. naslijedio → Aleksandar Povrzanović. Godine 1992. dužnost je preuzeo → Andrija Mulc, a 2002. Miljenko Math. Znanstvena djelatnost te katedre usmjerena je prema istraživanju u ponašanju metala u deformacijskim postupcima te građi i karakteristikama strojeva i alata za oblikovanje deformiranjem.

Nakon što su 1960. osnovani splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i riječki Strojarski fakultet (od 1973. Tehnički fakultet) te 1962. Centar za izvanredni studij u Slavonskome Brodu (od 1973. Strojarski fakultet, gdje se istaknuo → Branko Grizelj) nastava se održava i na tim visokim učilištima.

Uz mnogobrojne članke objavljene u periodici, stručnjaci iz područja oblikovanja metala deformiranjem objavili su više knjiga i sveučilišnih udžbenika: Odabrana poglavlja obrade metala deformiranjem (A. Povrzanović, 1996), Oblikovanje materijala deformiranjem (B. Grizelj, 2002), Oblikovanje lima deformiranjem (B. Grizelj, 2009), Volumensko oblikovanje deformiranjem (B. Grizelj, 2012).