Arhitektonski projektni zavod Plan (APZ Plan), organizacija za arhitektonsko projektiranje osnovana u Zagrebu 1951. Nastala je izdvajanjem Odjela industrijske arhitekture iz → Arhitektonskoga projektnoga zavoda predvođenoga → Stjepanom Gombošem. Prvi direktor bio je Veljko Kauzlarić (do 1966). Djelovanje APZ-a Plan je isprva bilo usmjereno na industrijsku arhitekturu, no ubrzo je prošireno i na raznovrsne zahtjevne arhitektonske zadatke te zadatke prostornog i urbanističkog projektiranja, pa je APZ Plan niz godina bio jedna od vodećih projektnih organizacija u zemlji. Nakon obavljene pretvorbe i privatizacije sredinom 1990-ih, nosio je naziv Plan d. d. U izmijenjenim društvenim i gospodarskim okolnostima Plan je od 2010-ih stagnirao te je, nakon proglašenja stečaja, konačno ugašen 2017.

Tijekom desetljeća djelovanja APZ-a Plan istaknuli su se projektanti → Franjo Bahovec, Marta Berček Gomboš, Juraj Bertol, → Ivan Franić, S. Gomboš, Mirko Hamel, Josip Hitil, Dražen Janković, Slobodan Jovičić, Franjo Kamenski, Sergije Kolobov, Darko Kosar, → Petar Kušan, → Aleksander Laslo, Milena Milač, Dragica Perak, → Egon Steinman, Milan Tomičić, → Božidar Tušek, Ivo Žuljević i drugi.

U osnovnoj djelatnosti APZ-a realizirani su važni projekti u području turističke arhitekture (hoteli International u Zagrebu 1967–69., Zagreb Inter-Continental, danas Westin, 1969–75., Plat kraj Dubrovnika 1970–72., Aurora i Vespera u Malom Lošinju 1974–77., Kamensko u Donjem Lapcu 1977–78., Turističko-rekreacijski centar Mihanović u Tuheljskim Toplicama 1980–83., i dr.); poslovnih zgrada (neboder u Ilici 1 1959., robna kuća NA-MA na Kvaternikovu trgu 1968. i u Kustošiji 1970., zgrada INA – Naftaplina u Šubićevoj ulici 1979–83., Importanne Galleria na Iblerovu trgu 1992–99. u Zagrebu, robna kuća Trudbenik u Zelini 1976–79., i dr.); stambenih zgrada (Savica – Blok IV u Zagrebu 1977–83., stambeno naselje Slavonija I i II u Slavonskome Brodu 1978–82., stambene zgrade K2-3, K2-4 i K2-5 na Jarunu 1981. i stambeno-poslovna zgrada Hypobanke na Martinovki 1992–96. u Zagrebu, i dr.); industrijske arhitekture (željezara u Varešu 1952., vodotornjevi u Sisku 1953., Belišću 1960. i Vukovaru 1964–65., tvornice stakla Straža u Humu na Sutli 1954., dizala Radnik u Zagrebu 1955–56., karbida i cijanamida Dalmacija u Dugom Ratu 1955–58., Termoelektrana – toplana I 1958. i II 1978. u Zagrebu, tvornice namještaja Florijan Bobić u Varaždinu 1958., celuloze i papira u Belišću 1959–83. i Plaškom 1960., Gavrilović u Petrinji 1958–75., Janko Gredelj 1958–67., Tvornica ulja 1959–69., Josip Kraš 1962–64. i RIZ 1964. u Zagrebu, i dr.); zdravstvenih zgrada (domovi zdravlja u Jastrebarskom 1954., Novoj Gradiški 1962., Slatini 1963., Đakovu 1965., Dvoru na Uni 1965., Županji 1965., Belom Manastiru 1965., Okučanima 1976–77., bolnice u Puli 1957., Lovranu 1958., Novoj Gradiški 1958., Virovitici 1974., Laboratorij Imunološkog zavoda 1959. i knjižnica Istraživačkog instituta Plive 1970. u Zagrebu, i dr.); zgrada za kulturu i obrazovanje (kinodvorana Studentskoga centra u Zagrebu 1957., adaptacija zgrade Narodnih novina, danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža 1978., osnovna škola Ivana Gundulića u Zagrebu 1959., tehnička škola Rade Končar, danas Strojarska tehnička škola Frana Bošnjakovića, u Voltinom naselju u Zagrebu 1964–70. i dr.); sportske arhitekture (Zimski bazen Mladost 1952–56., stadion na Šalati 1956., žičara Sljeme 1963. u Zagrebu i dr.) te prostornoga planiranja.