Objavljeno: .
Ažurirano: 13. veljače 2025.

Begović, Miroslav (Osijek, 31. VIII. 1925 – Zagreb, 30. VIII. 2004), arhitekt, predstavnik suvremenog arhitektonskog izraza, pokretač osnivanja → Hrvatskoga muzeja arhitekture u Zagrebu, kojega je bio dugogodišnji voditelj.

Diplomirao je 1952. na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga fakulteta (od 1962. → Arhitektonski fakultet) u Zagrebu, gdje se 1964. habilitirao radom Umjetna rasvjeta i boja u radnim prostorima industrije, te doktorirao 1980. disertacijom Razvoj i perspektiva arhitekture muzeja umjetnosti (mentor → N. Šegvić). Od 1952. do 1964. radio je kao asistent u Zavodu za arhitekturu i urbanizam Instituta za likovne umjetnosti JAZU-a. Na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu započeo je djelovati 1962. kao honorarni asistent Mladena Kauzlarića; redovitim profesorom postao je 1980. Bio je predstojnik Katedre za arhitektonsko projektiranje 1972–76., te prodekan za nastavu 1972–74. Umirovljen je 1995.

Projektirao je i izvodio javne građevine, ponajviše turističke i muzejsko-galerijske namjene, te unutarnja uređenja, bavio se problematikom rasvjete u arhitekturi, rekonstrukcijom i sanacijom povijesnih dijelova Zagreba, na čemu su se temeljili i nastavni programi kolegija koje je predavao (Arhitektura industrijskih zgrada, Arhitektura muzeja i izložbenih prostora, Arhitektonsko projektiranje, Interijer, i dr.). Među turističkim zgradama ističu se hoteli Mimoza u Tivtu (sa S. Mitić, 1954) i Eden u Rovinju (s I. Bartolićem, 1971), a među muzejsko-galerijskima Atelijer Meštrović u Mletačkoj ulici 8 u Zagrebu (adaptacija, 1963) i Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama (1968., druga etapa 1985). Autor je projekata za izložbeni paviljon tvornice Đuro Đaković na Zagrebačkom velesajmu (1961), te za rekonstrukcije robne kuće Varteks na Jelačićevu trgu 8 (1967) i velike vijećnice Hrvatskoga sabora na Trgu sv. Marka 6 (1996) u Zagrebu. Među njegovim se projektima posebno ističe revitalizacija i dogradnja poslovno-stambenoga bloka između Tkalčićeve i Radićeve ulice te Krvavog mosta u Zagrebu, kao simbioze povijesne i suvremene arhitekture (1973–87) koja je doživjela kontroverzne ocjene stručnjaka i javnosti. Bio je glavni urednik časopisa → Čovjek i prostor (1967–76), predsjednik Društva arhitekata Zagreba (1967), te pokretač i voditelj Hrvatskog muzeja arhitekture (1995–2004). Godine 1990. postao je redovitim članom JAZU-a (danas HAZU). Bio je tajnik Razreda za likovne umjetnosti (1989–98), te potpredsjednik HAZU-a (1998–2003). Dobitnik je mnogobrojnih nagrada, među ostalima nagrada za životno djelo »Viktor Kovačić« (1972) i »Vladimir Nazor« (1988).

Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama iz 1985.
Foto: Željko Hajdinjak / CROPIX

Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama iz 1985.
Foto: Željko Hajdinjak / CROPIX

Ostali podatci
Što pročitati?

Akademik dr. sc. Miroslav Begović, dipl ing arhitekture. U: Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet 1919./1920. – 1999./2000. Osamdeset godina izobrazbe arhitekata u Hrvatskoj. Zagreb, 2000., str. 178.

Miroslav Begović 1925. – 2004. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Spomenica preminulim akademicima, sv. 146. Zagreb, 2009.

A. Mutnjaković: Arhitektonika Miroslava Begovića. Art bulletin, 62(2012), str. 85–139.

B. Bobovec: Miroslav Begović. Zagreb, 2013.

Begović, Miroslav
Izložbeni paviljon poduzeća Đuro Đaković na Zagrebačkom velesajmu iz 1961.
Foto: Dragutin Skobe

Arhitekt, predstavnik suvremenog arhitektonskog izraza, pokretač osnivanja Hrvatskoga muzeja arhitekture u Zagrebu i njegov dugogodišnji voditelj.

Opći podatci
Ime
Miroslav
Prezime
Begović
Mjesto i datum rođenja
Osijek, 31. 08. 1925.
Mjesto i datum smrti
Zagreb, 30. 08. 2004.
Povezane ustanove
Arhitektonski fakultet
Povezani muzeji
Hrvatski muzej arhitekture
Nagrada
Nagrada »Viktor Kovačić«,
Nagrada »Vladimir Nazor«
Povezani časopisi

Kategorije i područja
Kategorija
Područje