Objavljeno: .
Ažurirano: 15. srpnja 2024.

Boltar, Dragan (Trst, 18. III. 1913 – Zagreb, 16. II. 1988), arhitekt i urbanist, radio je u području suvremenog urbanizma i prostornog planiranja. Diplomirao je 1936. na Arhitektonskom odsjeku Tehničkoga fakulteta (→ Arhitektonski fakultet) u Zagrebu, gdje se 1957. habilitirao radom Urbanistička povezanost konstitutivnih elemenata grada, na primjeru Šibenika. Godine 1938–39. radio je kao samostalni ovlašteni arhitekt u Zagrebu, a 1940–45. bio je voditelj Tehničkoga odjela Gradske općine u Šibeniku. Kao član Povjereništva tehničkih radova ZAVNOH-a 1944–45. radio je na obnovi zemlje u okviru Urbanističkog seminara, a 1945–46. bio je delegat Ministarstva građevina NRH za Dalmaciju. Od 1946. do umirovljenja 1983. predavao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, od 1970. u zvanju redovitoga profesora. Na Fakultetu je bio starješina Arhitektonskoga odsjeka 1961–62., predstojnik Katedre za urbanizam 1965–69., te Zavoda za urbanizam 1965–83.

Uz pedagoški rad na Katedri za urbanizam, gdje je bio nositelj kolegija Urbanizam, Urbanističko planiranje, Uređenje i projektiranje naselja, Izgradnja sela i dr., potaknuo je izradbu mnogih znanstvenoistraživačkih i stručnih projekata i studija u polju arhitekture, urbanizma i prostornog planiranja, od kojih su mnogi bili pionirski pothvati. Godine 1948. projektirao je stadion na Banjici u Beogradu (s V. Turinom), Studentski grad u Zagrebu (s J. Seisselom i B. Milićem) te aerobazu u Zagrebu i hidrobazu u Zadru (s V. Turinom). Godine 1955. projektirao je i izveo dio obale u Šibeniku (sa S. Seissel), 1956. tri stambene zgrade na Voštarnici u Zadru, a 1960. tržnicu (zgrade i trg) u Šibeniku te uređenje Široke ulice i Narodnoga trga u Zadru (s A. Marinovićem-Uzelcem). Radio je na generalnim urbanističkim planovima Zadra (1944–72., s A. Marinovićem-Uzelcem), Šibenika (1950–53), Nikšića (1950–65., s J. Seisselom i B. Milićem), Varaždina (1954–81) i Ludbrega (1963–81). U Zagrebu je izradio urbanistički plan predjela Šestinski dol – Bijenik (1965–81., s A. Marinovićem-Uzelcem, V. Ivanovićem, D. Landau-Boltar i T. Jukićem), Trnja (1970., s B. Milićem, D. Landau-Boltar i V. Milić), te gradskoga prostora s priobaljem rijeke Save (1981., s članovima Zavoda za urbanizam Arhitektonskoga fakulteta). Dobitnik je nekoliko hrvatskih i međunarodnih nagrada, među ostalima Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (1986).


Ostali podatci
Što pročitati?

B. Milić: In memoriam Dragan Boltar (1913–1988). Čovjek i prostor, 35(1988) 3, str. 5.

Dragan Boltar, dipl ing arhitekture. U: Sveučilište u Zagrebu Arhitektonski fakultet 1919./1920. – 1999./2000. Osamdeset godina izobrazbe arhitekata u Hrvatskoj. Zagreb, 2000., str. 179.

Iz arhive LZMK-a

T. Premerl: BOLTAR, DRAGAN. Hrvatski biografski leksikon, sv. 2, 1989., str. 119.

Boltar, Dragan
Stambeni blok Jazine iz 1978., Branimirova obala, Zadar
Foto: Jure Mišković / CROPIX

Arhitekt i urbanist, radio je u području suvremenog urbanizma i prostornog planiranja.

Opći podatci
Ime
Dragan
Prezime
Boltar
Mjesto i datum rođenja
Trst (Italija), 18. 03. 1913.
Mjesto i datum smrti
Zagreb, 16. 02. 1988.
Povezane osobe
Kollenz, Miroslav,
Marinović-Uzelac, Ante,
Seissel, Josip,
Seissel, Silvana,
Turina, Vladimir
Povezane ustanove
Arhitektonski fakultet,
Tehnički fakultet u Zagrebu
Nagrada
Nagrada »Vladimir Nazor«

Kategorije i područja
Kategorija
Područje