Kovačević, Neven (Stari Grad na Hvaru, 7. V. 1928 – Zagreb, 14. IV. 2020), arhitekt i urbanist, autor niza prostornih planova koji su obilježili razvoj u mnogim dijelovima Hrvatske.

Diplomirao je 1959. na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu (→ Arhitektonski fakultet) u Zagrebu. Zaposlio se kao projektant u Institutu za naftu, a od 1961. do umirovljenja 1990. radio je u → Urbanističkom institutu Hrvatske, kojega je 1973–85. bio direktor. Sudjelovao je u izradbi regionalnoga prostornog plana Istre (1963–67), te generalnih planova Poreča (1966) i Vrsara (1967). U okviru UN-ova projekta za južni Jadran 1967–69. radio je na izvedbi regionalnoga prostornog plana južnog Jadrana. Suautor je Generalnoga urbanističkog plana Dubrovnika i projekta turističkoga kompleksa Babin kuk (1967–69., sa Z. Krznarićem i B. Šerbetićem). Jedan je od pokretača izgradnje prvoga turističkog apartmanskog naselja na Jadranu (Červar-Porat kraj Poreča). Projektirao je i izveo više stambenih objekata u Karlovcu (1961., s Lj. Matasovićem) te višenamjensku zgradu kina i kazališta u Borovu naselju (1966., s M. Salajem). Stručne članke o hrvatskim urbanističkim problemima objavljivao je u časopisima Privreda Dalmacije, Dometi, Čovjek i prostor i dr. Bio je predsjednik Saveza arhitekata Hrvatske (1972–76) i predsjednik Saveza arhitekata Jugoslavije (1973–75). Bavio se i slikarstvom.

Osijek Koteks d. d., građevinsko poduzeće sa sjedištem u Osijeku. Osnovano je 1946. pod nazivom Građevno poduzeće Gradnja. U poslijeratnim se godinama, do 1954., bavilo obnovom oštećenih i porušenih zgrada, gradnjom industrijskih, stambenih i drugih objekata visokogradnje, cesta, kanala i drugih građevina isključivo na području grada Osijeka. Od 1955. orijentiralo se na izgradnju industrijsko-poljoprivrednih objekata i cesta. Prva asfaltna baza kupljena je 1956., a tvornica asfaltne mase sa strojevima za ugradnju asfalta i prva kranska dizalica (granik) 1962. Poduzeće je više od 50% proizvodnje ostvarivalo na izgradnji cesta. Do 1970. izvelo je 80% asfaltne cestovne mreže Slavonije, gdje su najznačajnije bile cesta Đakovo–Osijek–Beli Manastir–mađarska granica, Podravska magistrala, dionica Čačinac–Osijek–Ilok, cesta Orašje–Vinkovci–Vukovar, cesta Požega–Gradiška. Gradilo je i dionicu ceste Zagreb–Beograd. U visokogradnji orijentiralo se na industrijsku izgradnju, posebice silosa poduzeća IPK Osijek, PIK Belje, PIK Vukovar i poljoprivredno-prehrambenog kombinata u Županji. Godine 1976. zapošljavalo je 1420 radnika i bilo je najveće poduzeće u Slavoniji.

Izvodilo je i mnoge stambene te objekte javne namjene na području Osijeka. U stambenoj izgradnji opremilo se 1964. za izgradnju polumontažnih stanova prema sustavu IMS Žeželj, odn. posjedovalo je suvremenu mehanizaciju, tvornicu betona, kotlovnicu za zaparivanje elemenata, specijalne kalupe, toranjske dizalice i dr. Aktivno je surađivalo s → Institutom građevinarstva Hrvatske u Zagrebu i Institutom građevinarstva SR Srbije u Beogradu. Poduzeće je 1989. bilo podijeljeno na OOUR-e Niskogradnju i Visokogradnju. Visokogradnja je nastavila poslovati kao osječko poduzeće → Gradnja. Niskogradnja se organizirala kao samostalno poduzeće pod istim nazivom koji je 1990. promijenjen u GP Osijek; pripojeni su mu 1991. radna jedinica Osijek (dio bagersko-brodarskog poduzeća Beograd), 1992. Koteks (poduzeće za preradbu i promet kožom i vunom) i Cesta (poduzeće za sve radove u niskogradnji) iz Osijeka te Dravska plovidba (poduzeće za transport, eksploataciju i preradbu šljunka i pijeska) iz Donjeg Miholjca. Nakon svih pripojenja poduzeće je 1992. promijenilo naziv u Osijek Koteks. Privatizirano je 1994.

U sljedećem se razdoblju Osijek Koteks najviše bavio cestogradnjom i obnovom cesta. Većinski udio u poduzeću kupilo je 2004. austrijsko poduzeće Alpine Bau Gmbh iz Salzburga. Do 2008. poduzeće je, među ostalim, sudjelovalo u izgradnji autocesta Beli Manastir–Osijek–Svilaj, Zagreb–Split–Dubrovnik, graničnog prijelaza Bajakovo, zapadne osječke obilaznice. Zbog posljedica globalne gospodarske krize te smanjenog opsega poslovanja 2013. zatražilo je pokretanje postupka predstečajne nagodbe koji je dovršen 2020. Iste je godine u sastav poduzeća ušlo poduzeće Projektogradnja plus iz Slavonskog Broda. Danas Osijek Koteks raspolaže asfaltnom bazom u Našicama i tvornicama betona u Osijeku i Štitaru. Nudi usluge izgradnje i obnove cesta i autocesta, objekata niskogradnje, izradbu elemenata od prednapetog betona, izgradnju vodoprivrednih objekata, ostvarivanje projekata zaštite okoliša i poslovno savjetovanje.

Korlević, Korado (Poreč, 19. IX. 1958), astronom i pedagog, popularizator astronomije i astronautike.

Za astronomiju se zainteresirao još tijekom gimnazijskih dana u Puli. Završio je Pedagoški fakultet u Rijeci. Kratko je radio kao nastavnik politehnike i informatike u Puli. Djeluje kao astronom u području astrometrije u zvjezdarnicama u Višnjanu i Tičanu. Od 1995. sam je otkrio više od 1100 planetoida (dva su od njih nazvana Poreč-9429 i Višnjan-9244), suotkrivač je 132 planetoida i dvaju kometa (Korlević-Jurić P/1999DN3 i Korlević P/1999WJ7). Po njem je nazvan planetoid Korado. Prema podatcima Minor Planet Discoverersa, jedan je od najproduktivnijih tragača za asteroidima. Sudjelovao je u istraživanju ostataka Tunguskoga kometa. Bavi se popularizacijom astronomije i astronautike. Jedan je od osnivača Višnjanske škole astronomije, voditelj Znanstveno-edukacijskoga centra Višnjan te urednik lista Nebeske krijesnice. Počasni je doktor znanosti Sveučilišta u Zadru.