Objavljeno: .
Ažurirano: 11. listopada 2021.

Hrvatski šumarski institut, javna znanstvena institucija za znanstvena, razvojna i visokostručna istraživanja iz znanstvenoga područja biotehničkih znanosti, znanstvenoga polja šumarstva, sa sjedištem u Jastrebarskom. Nastao je spajanjem više srodnih hrvatskih ustanova, od kojih je prva započela s radom 1945. kao Zavod za praktična šumarska istraživanja iz Zagreba. Osim što provodi istraživanja od interesa za šumarstvo i društvo RH u cjelini, danas organizira znanstvene konferencije, znanstvene i stručne edukacije (predavanja, seminare, instruktaže, tečajeve i radionice) za osposobljavanje i usavršavanje kadrova u šumarstvu. Izrađuje studije, elaborate i ekspertize te pruža savjetničke usluge. Surađuje s nacionalnim i međunarodnim znanstvenim i stručnim ustanovama, organizacijama i strukovnim udrugama radi razmjene iskustava i unapređenja znanstvenih metoda rada.

Zgrada Instituta

Povijest

Začetkom Instituta smatra se osnivanje Zavoda za praktična šumarska istraživanja iz Zagreba 1945. Zavod je prvu godinu postojanja bio u sastavu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva NR Hrvatske. Od 1946. djelovao je samostalno pod imenom Institut za šumarska istraživanja (od 1950. Institut za šumarska i lovna istraživanja). Usporedno s tim je u Splitu 1947. osnovan Institut za pošumljavanje krša, koji je djelovao do 1950., kada je u Zagrebu osnovan Institut za eksperimentalno šumarstvo JAZU-a, koji je preuzeo neke djelatnosti splitskog Instituta. Prestankom rada Instituta JAZU-a 1957., dio osoblja preuzeo je zagrebački Institut za šumarska i lovna istraživanja. Institut je 1962–68. bio u sastavu Šumarskog fakulteta (→ Fakultet šumarstva i drvne tehnologije) u Zagrebu pod starim imenom (Institut za šumarska istraživanja), a od 1968. je ponovno djelovao samostalno pod imenom Institut za šumarska istraživanja SR Hrvatske. Godine 1959. u Rijeci je osnovan Zavod za kontrolu šumskog sjemena (osnivač Poljoprivredno-šumarska komora NR Hrvatske), a 1960. u Jastrebarskom Zavod za četinjače (od 1964. Jugoslavenski institut za četinjače).

Godine 1974. osnovan je Šumarski institut, Jastrebarsko, spajanjem Instituta za šumarska istraživanja SR Hrvatske iz Zagreba, Zavoda za kontrolu šumskog sjemena iz Rijeke i Jugoslavenskog instituta za četinjače iz Jastrebarskog, u zgradama kojega je, izgrađenima u prvoj polovici 1960-ih, bio smješten. U skladu s aktualnim izmjenama zakonodavstva, Šumarski institut je od 1993. javna ustanova nad kojom je RH stekla osnivačka prava, odn. javni institut u vlasništvu RH; od 2003. djeluje kao javni znanstveni institut, a 2009. promijenio je ime u Hrvatski šumarski institut. Povijest Instituta obilježio je njegov dugogodišnji direktor Joso Gračan (1972–2004), dok su direktori Instituta u novije doba Miroslav Benko (2004–10), Dijana Vuletić (2010–19) i Sanja Perić (od 2019).

Hrvatski šumarski institut danas

Institut danas zapošljava 81 zaposlenika, znatnim dijelom visokostručan i znanstveni kadar te mlade istraživače. Njime upravlja peteročlano Upravno vijeće. Institut djeluje u 12 organizacijskih jedinica: šest znanstvenih zavoda (Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo, Zavod za ekologiju šuma, Zavod za uzgajanje šuma, Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe – EFISEE), dva odjela (Odjel zajedničkih poslova i Odjel rasadničke proizvodnje) i tri istraživačka centra (Centar za nizinske šume u Vinkovcima, Centar za općekorisne funkcije šuma Josip Ressel u Pazinu i Centar za urbane i privatne šume u Varaždinu). U Institutu je danas aktivno pet laboratorija koji su sastavnice međuzavodskog odjela (Odjel za laboratorijska istraživanja – OLI).

Laboratorij Instituta

U znanstveno-istraživačkoj djelatnosti Institut usmjerava svoja istraživanja prema očuvanju i zaštiti stabilnosti, proizvodnosti, biološke raznolikosti i genetskih resursa šumskih ekosustava RH, prirodnoj obnovi i potrajnom gospodarenju šumama, a u najnovije doba povećanju sposobnosti prilagodbe šuma na klimatske promjene te adaptacijskim strategijama gospodarenja. Kontinuirano i aktivno surađuje s nizom znanstvenih i stručnih institucija u RH, te na međunarodnome planu (Europski šumarski institut EFI, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a FAO, Međunarodna zajednica šumarskih istraživačkih organizacija IUFRO). Istraživači Instituta sudjeluju u mnogim znanstvenim i stručnim, nacionalnim i međunarodnim projektima i programima (npr. Horizon 2020, LIFE, INTERREG, Erasmus, COST, Hrvatske zaklade za znanost, Ministarstva poljoprivrede RH, Hrvatskih šuma). Uspostavljanje suradnje sa znanstvenim institucijama iz područja šumarstva iz regije rezultiralo je pokretanjem prvoga regionalnog znanstvenog časopisa u šumarstvu → South-east European forestry (SEEFOR). Institut objavljuje i časopis Radovi Hrvatskog šumarskog instituta (redovite i izvanredne brojeve), bibliografije i monografije Instituta, te je nakladnik ili sunakladnik knjiga i priručnika, zbornika radova, zbornika sažetaka te drugih publikacija. Organizator je ili suorganizator nacionalnih i međunarodnih znanstvenih savjetovanja i radionica.


Ostali podatci
Što pročitati?
Mrežne poveznice
Hrvatski šumarski institut
Zgrada instituta

Javna znanstvena institucija za znanstvena, razvojna i visokostručna istraživanja iz znanstvenog područja biotehničkih znanosti, znanstvenog polja šumarstva, sa sjedištem u Jastrebarskom.

Opći podatci
Mjesto osnutka
Jastrebarsko
Godina osnutka
1945.
Prijašnji nazivi

Šumarski institut (1974-2009)

Hrvatski šumarski institut (od 2009)

Povezane osobe
Vidaković, Mirko

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje