Jeste li znali?


Erazmo Tićac projektant je prvoga trgovačkog broda na nuklearni pogon Savannah.

Prva dubrovačka ljevaonica topova i zvona osnovana je 1410., 14 godina prije nego u Pragu, 40 godina prije nego u Augsburgu, 62 godine prije nego u Beču.

Prvi suvremeni torpedo izrađen je 1866. u Rijeci prema zamisli Ivana Blaža Lupisa te unaprijeđenoj konstrukciji Roberta Whiteheada.

Prvom tvornicom torpeda u svijetu postala je 1868. riječka tvornica Stabilimento tecnico fiumano, a u sljedećih stotinjak godina proizvela je oko 20 000 tih složenih naprava.

Prvi trajekt na hrvatskoj obali bio je Bodluka, izgrađen kao drveni desantni brod JRM-a, a 1959. preinačen za prijevoz 130 putnika i 12 vozila na liniji Crikvenica–Šilo na Krku.

Prvi tramvaj u Hrvatskoj bio je osječki konjski tramvaj (1884), a prvi električni tramvaj uveden je u Rijeci 1899.

Hrvatska poduzeća Končar i Gredelj, koja proizvode niskopodni tramvaj tipa 2200, među pet su europskih proizvođača takvih tramvaja.

Najveći brod u povijesti hrvatske brodogradnje bio je tanker Kanchenjunga, nosivosti 277 120 t i duljine 335 m, izgrađen 1975. u pulskom brodogradilištu Uljanik.

Parobrodarska društva Ungaro-Croata, Ungaro-Croata libera i Hrvatsko parobrodarsko društvo bila su jedina brodarska društva s područja Rijeke i Hrvatskoga primorja u kojima je krajem XIX. i početkom XX. st. prevladavao hrvatski kapital.

Dva najstarija antička sunčana sata iz I–III. st. čuvaju se u Arheološkome muzeju Narona u Vidu kraj Metkovića. Sredinom XIX. st. zagrebački urari u satove su ugrađivali glazbene mehanizme s melodijama popularnih budnica.

Zagrebačka uspinjača (1890), s prugom duljine 66 m, najkraća je žična željeznica na svijetu namijenjena javnomu prijevozu putnika.

Emil Uzelac osnivač je zračnih snaga triju država − Austro-Ugarske Monarhije, Kraljevine Jugoslavije i Nezavisne Države Hrvatske.

Kolijevka hrvatskoga vatrogastva je Varaždin, gdje je 1864. osnovana prva dobrovoljna vatrogasna organizacija, samo 18 godina nakon Njemačke i svijeta.

Vegeta, mješavina začina koju je 1958. razvila Zlata Bartl, a od 1959. je proizvodi koprivnička Podravka, do 2005. je prodana u 60-ak zemalja svijeta u količini od približno milijun tona.

Šibenčanina Fausta Vrančića, koji je u svojoj knjizi Novi strojevi (oko 1615) među ostalim opisao konstrukciju padobrana, smatra se izumiteljem te naprave.

Milojko Vucelić od 1962. sudjelovao je u razvoju svemirskoga broda Apollo, te je tijekom letova bio zadužen za rješavanje eventualnih problema s letjelicom.

Hvaranin Ivan Vučetić izumio je 1891. daktiloskopiju, sustav identifikacije uz pomoć otiska prsta, koja se do danas rabi diljem svijeta.

ZET-ova vozila, prometujući svojim linijama, 109 puta na godinu prijeđu udaljenost do Mjeseca i natrag.

Od 2015., najveća maketa željeznice u jugoistočnoj Europi naziva Backo Mini Express, smještena je u središtu Zagreba.

Među prvim žičarama u Hrvatskoj bila je ona za dopremu olovne rude od uvale Martinšćica do talionice u istočnome dijelu Sušaka, izgrađena je 1911–13.

Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskoga zagorja upisano je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva 2009.

Najveće zvono u Hrvatskoj je zvono Svetoga Trojstva zagrebačke katedrale, visine i promjera približno 2,2 m, a izlio ga je 1843. Henrik Degen.

Prvi automobil je u Zagreb iz Beča 1902. dovezao Ferdinand Budicki, pionir i entuzijast automobilizma, biciklizma i balonstva.

Splićanin Ignacije Bulimbašić izveo je 1914. petlju (luping) zrakoplovom, te postao prvim akrobatskim pilotom iz Hrvatske i Austro-Ugarske kojemu je to uspjelo.

Braća Rusjan, slovenski konstruktori prvoga zrakoplova u Austro-Ugarskoj (1909), na poziv Mihajla Merćepa pokrenuli su 1910. proizvodnju zrakoplova u Zagrebu.

Prvo djelo o riječnoj plovidbi na hrvatskome jeziku Lakši način putovanja velikih lađa i uz vodu i niz vodu izdao je 1804. Marko Antun Horvatović.

Pojava kotača na prostoru današnje Hrvatske gotovo je istodobna s izumom i početkom povijesnoga razvoja kotača u svijetu (prva polovica IV. tisućljeća pr. Kr.).

Prvi zagrebački omnibus počeo je prometovati 1844., samo dvadesetak godina nakon prvih europskih omnibusa.

Najveći ratni brod izgrađen u nekom od naših brodogradilišta bio je bojni brod Szent István, duljine 152 m, porinut 1914. u Rijeci za austrougarsku mornaricu.