Jeste li znali?


Fregate Aurora i Stella mattutina, izgrađene 1765−67. u brodogradilištu u Kraljevici, bile su među prvim brodovima austrijske ratne mornarice.

Prvim torpednim čamcem u svijetu smatra se austrougarska topovnjača Gemse, kojoj je 1867. u Rijeci ugrađena rampa za lansiranje Lupis-Whiteheadovih torpeda.

Izgradnjom suvremenih podmornica klasa Heroj i Sava Hrvatska se 1970-ih uvrstila među tek nekoliko zemalja u svijetu koje su raspolagale takvim mogućnostima u brodogradnji.

Mokrom diverzantskom ronilicom R-2, koju je splitsko Brodogradilište specijalnih objekata izgradilo u 18 primjeraka, i danas se koristi Švedska ratna mornarica.

Proizvodni pogon karlovačke tvornice ŽE-ČE u Tuškanovoj ulici ostao je od 1925. do prestanka proizvodnje 2005. praktički neizmijenjen, a zbog djelomice sačuvanih postrojenja i strojeva spomenik je industrijske arhitekture izrazite arhitektonske i tehničke vrijednosti.

Prvi alatni stroj u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi proizveden je 1936. u zagrebačkoj radionici braće Ševčik, iz koje je nakon II. svj. rata izrasla tvornica Prvomajska.

U riječkom Viktoru Lencu 1985. je, u suradnji s mnogim hrvatskim poduzećima, dovršena samopodizna platforma Labin, veliko dostignuće domaće tehnike.

Ivan Visin svojim brodom Splendido oplovio je 1852–59. svijet, preplovivši 101 297 nautičkih milja. Nakon Ferdinanda Magellana bio je peti kojemu je to uspjelo.

Putnička žičara Sljeme izgrađena 1963. bila je duga 4017 m, pa se svrstavala među najdulje onodobne žičare te vrste u Europi.

Obitelj Kozulić, podrijetlom iz Maloga Lošinja, utemeljila je 1924. prvi talijanski zračni prijevoznik S.I.S.A., koji je 1926. uspostavio hidroavionsku liniju Trst−Zadar.

Prvim motornim koćarom na Jadranu i Sredozemlju smatra se motorna brodica Galeb, koju su 1908. nabavila braća Josip i Ivan Skomerža iz Crikvenice.

Najveći drveni brod izgrađen u Austro-Ugarskoj i na Sredozemlju bila je nava Imperatrice Elisabetta, izgrađena 1875. u brodogradilištu Martinolićevih u Malome Lošinju.

Nava Dvanaesti dubrovački, izgrađena 1875. u gruškome brodogradilištu, bio je drugi brod po veličini (nakon Imperatrice Elisabetta) u austrijskoj trgovačkoj mornarici.

Jaružalo Ibn Battuta, porinuto 2010. u brodogradilištu Uljanik, prvo je u svijetu s kapacitetom većim od 205 000 m3 na dan, a sudjelovalo je u jaružanju Sueskoga kanala 2015.

Na američkim su trkalištima 1960-ih najbrojniji i među najtrofejnijima bili automobili američkoga konstruktora hrvatskoga podrijetla Franka Kurtisa.

George Skurla, američki inženjer hrvatskoga podrijetla, bio je 1965‒70. zadužen za proizvodnju Mjesečeva modula kojim su ljudi sletjeli na Mjesec.

Poduzeće Crosco, naftni servisi d. o. o., član INA grupe, izradilo je u međunarodnim vodama, u Tršćanskom zaljevu, 1979. bušotinu Amanda 1 Bis duboku 7305 m koja je tada bila najdublja odobalna bušotina u ovome dijelu Europe.

Stakleni dio baklje koja je korištena na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu 2002. izgrađen je u tvornici Schott Boral (danas Duran) u Puli.

Hrvatski genetičar Milislav Demerec karijeru je ostvario u prvoj polovici XX. st. u SAD-u kao utemeljitelj bakterijske genetike, preteče današnje molekularne genetike.