Jeste li znali?


Prve karte istočne obale Jadranskoga mora temeljene na hidrografskim istraživanjima izradio je Ch. F. Beautemps-Beaupré 1806−09.

Sablja i kaciga Nikole Šubića Zrinskoga čuvaju se u Muzeju povijesti umjetnosti u Beču.

Najveći uvoz oružja jednoga proizvođača u povijesti SAD-a ostvaren je 2001. ugovorom o nabavi pištolja karlovačke tvornice HS Produkt.

Prvo krstarenje skupine hrvatskih prirodoslovaca Jadranom odvijalo se 1893. brodom Zvonimir Hrvatskoga primorskog parobrodarskog društva iz Senja.

Ivan Krstitelj Rabljanin izlio je 1522. top ukrašen likom sv. Vlaha, koji je Pavle Karađorđević 1937. dobio na dar od Adolfa Hitlera, a tijekom II. svj. rata topu se izgubio trag.

Modularni objekt proizveden 2004. u poduzeću Jedinstvo Krapina postavljen je na Antarktici za potrebe smještaja istraživačkoga centra.

Splitska Mrdujska regata, izuzev razdoblja II. svj. rata, redovito se održava od 1927.

U organizaciji Hidrografskoga zavoda u Puli 1866−72. obavljen je premjer Jadranskoga mora na osnovi kojega su izrađene pomorske karte Jadrana.

Dubrovački karakun je u XVI. st. bio najveći trgovački brod na svijetu pa su stoga Englezi nazivom argosy, prema starom obliku imena za Dubrovnik, nazivali svaki veliki trgovački brod toga doba.

Pulsko brodogradilište Tehnomont je, uoči Olimpijskih igara 2012. u Londonu, izgradilo turistički katamaran Millennium Diamond, najveći takav brod koji plovi Temzom.

Viktor Klobučar bio je 1911. organizator i prvi zapovjednik austrougarskoga mornaričkog zrakoplovstva.

Prema Konstantinu VII. Porfirogenetu, za kralja Tomislava (oko 910‒928) hrvatska trgovačka mornarica posjedovala je čak 100 kondura (Condura Croatica).

U brodogradilištu obitelji Kozulić, podrijetlom iz Maloga Lošinja, u Monfalconeu su 1927. porinuti tada najmoderniji putnički brodovi na svijetu – Saturnia i Vulcania.

Prototip prve lebdjelice u svijetu konstruirao je i izradio austrougarski pomorski časnik Dagobert Müller von Thomamüh u Pomorskom arsenalu u Puli.

Oslanjajući se na vlastitu pretpostavku o akumulaciji nafte uza solna tijela, Antun Lučić je kraj solne dome Spindletop u Teksasu 1901. otkrio tada daleko najproduktivnije naftno polje u svijetu. Zahvaljujući tom otkriću SAD su postale vodeći svjetski proizvođač nafte.

Ekranoplane Be-1 (1961-64) i VVA-14 (1972) konstruirao je Robert Ljudvigovič Bartini, rođen u Rijeci, te tako postao najzaslužniji za pojavu i razvoj te posebne vrste lebdjelica.

Luka Rijeka bila je 1913. među deset najprometnijih u Europi.

Splitska luka bila je treća na Sredozemlju po putničkome prometu (nakon napuljske i pirejske) 2016., ostvarivši ukupan promet od 4,9 milijuna putnika i 733 000 vozila.

Riječanin Ivan Blaž Lupis, kojega se smatra začetnikom ideje o torpedu, isprva ga je zamislio kao površinsku brodicu na jedra koju je nazvao spasiocem obale.

Vučedolska kultura (III. tisućljeće pr. Kr.) smatra se europskom kolijevkom serijske proizvodnje uporabnih metalnih predmeta, te žarištem protoindustrijske revolucije.

Teorija udarnoga vala Ernsta Macha potvrđena je 1886. pokusima Petera Salchera, profesora na riječkoj Mornaričkoj akademiji.

Baterijska svjetiljka Maglite, koju od 1979. proizvodi američki inovator hrvatskoga podrijetla Ante Maglica, uporabom u državnoj službi postala je simbolom stabilnosti američkoga načina života.

Jedrilica za krstarenja Salona 44 solinskog brodogradilišta AD Boats osvojila je titulu krstaša godine 2015. časopisa Cruise World.

Boce čuvenog likera maraskina, koji se u Zadru proizvodi od XVIII st., pronađene su i u zalihama potonuloga luksuznog putničkog broda Titanica (1912).

Porinuću nave Imperatrice Elisabetta, tada najvećega drvenog broda ne samo u Austro-Ugarskoj Monarhiji nego i na cijelom Sredozemlju, nosivosti 2500 t, izgrađene 1875. u brodogradilištu Nikole Martinolića, bio je nazočan i austrougarski car Franjo Josip I.

Vodeći inženjer programa istraživanja Marsa vozilima (roverima) Sojourner, Spirit, Opportunity i Curiosity bio je američki znanstvenik hrvatskoga podrijetla Jacob Matijevic.

Prvu manufakturu željezne robe u Hrvatskoj, ljevaonicu i kovačnicu, osnovao je Petar IV. Zrinski u Čabru 1651.

Prvi austrougarski hidroavion Marineaparat I izradio je konstruktor Josef Mickl 1912. u Puli.