Jeste li znali?


Opatijski ACI upravlja najvećim lancem marina na Sredozemlju (22 marine s približno 7000 vezova).

Prvi aerodrom u Hrvatskoj bilo je vojno vježbalište između Selske ceste i potoka Črnomerca u Zagrebu, gdje je 1910. izgrađen i uzletio zrakoplov Slavoljuba Penkale.

Prvi hrvatski automobilni klub osnovan je 1906. u Zagrebu, samo tri godine nakon prvoga njemačkog kluba i deset godina nakon francuskoga, austrijskoga i belgijskoga.

Prvi hrvatski tiskani pomorski rječnik objavio je 1870. Božo Babić u Trstu.

Prvi pilot koji je preletio Alpe 1913. bio je Ivan Bjelovučić, potomak stare pelješke obitelji, proslavljeni europski zrakoplovac i utemeljitelj peruanskoga zrakoplovstva.

Borovo je 1980-ih godina bilo među deset najvećih proizvođača obuće na svijetu.

Na području Zagreba bravari su bili podijeljeni u dva ceha. Nalazili su se na sukobljenim stranama, Gradecu (od 1521) i Kaptolu (od 1632). Oba su ukinuta 1872. kada su ukinuti cehovi tada već ujedinjenoga Zagreba.

Drvena rebrasta kupola, podignuta iznad okrugla hidrodinamičkog bazena Brodarskog instituta u Zagrebu 1952., veličinom i izvedbom bila je u to doba jedinstvena u svijetu.

Prva podmornica na svijetu namijenjena isključivo znanstvenim istraživanjima, Loligo, izgrađena je 1914. u riječkom brodogradilištu Ganz Danubius za Zoološku postaju Rovinj.

Prvi parobrod austrijske ratne mornarice Maria Anna izgrađen je 1836. u kraljevičkom brodogradilištu osnovanom 1729., a likvidiranom 2013.

Veli Jože, preinačen 1950. u plovnu dizalicu, bio je niz godina najveća takva dizalica u Sredozemlju te je imao odlučujuću ulogu u čišćenju Jadrana i Sueskoga kanala od olupina.

Luksuzni brodovi Amorella i Isabella, koje je splitski Brodosplit izgradio za finski Viking Line 1988. i 1989., tih su godina proglašeni brodovima godine u svojoj klasi.

Predmet Nauk o parostroju među prvima je u našoj zemlji, na Nautičkoj školi u Bakru 1882. predavao Andrija Mohorovičić.

Franjo Brozinčević je 1904. utemeljio poduzeće u Zürichu (od 1918. FBW u Wetzikonu) koje je postalo vodeći srednjoeuropski proizvođač kamiona i drugih vozila po narudžbi.

Hvarski prirodoslovac Grgur Bučić prvi je na temelju pokusa koje je vodio 1867–72. razvio metodu umjetnoga uzgoja spužvi.

Lujzinska cesta, izgrađena 1803–11. između Karlovca i Rijeke, zahvaljujući dobrim tehničkim elementima i izvedbi, bila je uzor za gradnju novih cesta u Austro-Ugarskoj.

Anton Cvjetković autor je priručnika za konstrukciju zrakoplova CA-51 i CA-61, čime je javnosti omogućio samostalnu izradbu primjerka njegovih zrakoplova.

Poduzeće Đuro Đaković bilo je 1969. najveći proizvođač automatiziranih kotlova Steamblock u svijetu (proizvedeno ih je 613).

Umijeće gradnje betinske gajete je od 2015. zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH.

Hrvatski konstruktor zrakoplova Rudolf Fizir konstruirao je 18 tipova zrakoplova i hidroaviona, među kojima su u najviše primjeraka proizvedeni Fizir F1 i Fizir FN.

Prvi čovjek koji je vozio Zemljinom površinom brže od 1000 km/h bio je američki automobilist hrvatskoga podrijetla Gary Gabelich 1970. u jurilici Blue Flame.

Replika gajete falkuše, predstavljena na Svjetskoj izložbi 1998. u Lisabonu, izgrađena je prema ostatcima posljednje takve brodice koja je potonula kraj Biševa 1986.

Prvi tramvaj u Hrvatskoj uveden je 1884. u Osijeku.

Jaroslava Havličeka, utemeljitelja Tehničke visoke škole u Zagrebu, časopis Applied Mechanics Review uvrstio je među deset najvažnijih stručnjaka u povijesti energetike.

Prve karte istočne obale Jadranskoga mora temeljene na hidrografskim istraživanjima izradio je Ch. F. Beautemps-Beaupré 1806−09.

Sablja i kaciga Nikole Šubića Zrinskoga čuvaju se u Muzeju povijesti umjetnosti u Beču.

Najveći uvoz oružja jednoga proizvođača u povijesti SAD-a ostvaren je 2001. ugovorom o nabavi pištolja karlovačke tvornice HS Produkt.