Opatijski ACI upravlja najvećim lancem marina na Sredozemlju (22 marine s približno 7000 vezova).
Prvi aerodrom u Hrvatskoj bilo je vojno vježbalište između Selske ceste i potoka Črnomerca u Zagrebu, gdje je 1910. izgrađen i uzletio zrakoplov Slavoljuba Penkale.
Prvi hrvatski automobilni klub osnovan je 1906. u Zagrebu, samo tri godine nakon prvoga njemačkog kluba i deset godina nakon francuskoga, austrijskoga i belgijskoga.
Prvi hrvatski tiskani pomorski rječnik objavio je 1870. Božo Babić u Trstu.
Prvi let balonom iznad Hrvatske izveo je Bokelj Krsto Mazarović 1789., šest godina nakon prvog uzleta balona braće Montgolfier.
Ivan Dirnbacher još je 1895. osnovao Prvu zagrebačku tvornicu dvokolica Iliria.
Prvi pilot koji je preletio Alpe 1913. bio je Ivan Bjelovučić, potomak stare pelješke obitelji, proslavljeni europski zrakoplovac i utemeljitelj peruanskoga zrakoplovstva.
Boksit se u Istri otkopavao još u XVI. st., što se smatra prvom eksploatacijom boksita u svijetu, puno prije nego što je 1821. dobio ime. Prije II. svj. rata hrvatska su ležišta boksita u Istri i Dalmaciji po otkopanim količinama bila među vodećima u svijetu.
Borovo je 1980-ih godina bilo među deset najvećih proizvođača obuće na svijetu.
Na području Zagreba bravari su bili podijeljeni u dva ceha. Nalazili su se na sukobljenim stranama, Gradecu (od 1521) i Kaptolu (od 1632). Oba su ukinuta 1872. kada su ukinuti cehovi tada već ujedinjenoga Zagreba.
Drvena rebrasta kupola, podignuta iznad okrugla hidrodinamičkog bazena Brodarskog instituta u Zagrebu 1952., veličinom i izvedbom bila je u to doba jedinstvena u svijetu.
Prva podmornica na svijetu namijenjena isključivo znanstvenim istraživanjima, Loligo, izgrađena je 1914. u riječkom brodogradilištu Ganz Danubius za Zoološku postaju Rovinj.
Prvi parobrod austrijske ratne mornarice Maria Anna izgrađen je 1836. u kraljevičkom brodogradilištu osnovanom 1729., a likvidiranom 2013.
Hrvatska je brodogradnja po broju narudžbi i zaposlenosti kapaciteta 1988. bila prva u Europi i treća u svijetu.
Veli Jože, preinačen 1950. u plovnu dizalicu, bio je niz godina najveća takva dizalica u Sredozemlju te je imao odlučujuću ulogu u čišćenju Jadrana i Sueskoga kanala od olupina.
Luksuzni brodovi Amorella i Isabella, koje je splitski Brodosplit izgradio za finski Viking Line 1988. i 1989., tih su godina proglašeni brodovima godine u svojoj klasi.
Predmet Nauk o parostroju među prvima je u našoj zemlji, na Nautičkoj školi u Bakru 1882. predavao Andrija Mohorovičić.
Franjo Brozinčević je 1904. utemeljio poduzeće u Zürichu (od 1918. FBW u Wetzikonu) koje je postalo vodeći srednjoeuropski proizvođač kamiona i drugih vozila po narudžbi.
Hvarski prirodoslovac Grgur Bučić prvi je na temelju pokusa koje je vodio 1867–72. razvio metodu umjetnoga uzgoja spužvi.
Lujzinska cesta, izgrađena 1803–11. između Karlovca i Rijeke, zahvaljujući dobrim tehničkim elementima i izvedbi, bila je uzor za gradnju novih cesta u Austro-Ugarskoj.
Anton Cvjetković autor je priručnika za konstrukciju zrakoplova CA-51 i CA-61, čime je javnosti omogućio samostalnu izradbu primjerka njegovih zrakoplova.
Drvoprerađivačko poduzeće Našička d. d. (poslije DIK Đurđenovac), zahvaljujući kvalitetnoj sirovini slavonskog hrasta, u 1920-ima bilo je među najvećima u Europi.
U Hrvatskoj postoji 112 katastarskih ureda, 3397 katastarskih općina i 14 514 855 katastarskih čestica.
Poduzeće Đuro Đaković bilo je 1969. najveći proizvođač automatiziranih kotlova Steamblock u svijetu (proizvedeno ih je 613).
Umijeće gradnje betinske gajete je od 2015. zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH.
Hrvatski konstruktor zrakoplova Rudolf Fizir konstruirao je 18 tipova zrakoplova i hidroaviona, među kojima su u najviše primjeraka proizvedeni Fizir F1 i Fizir FN.
Slavonski Brod je 1930-ih s tvornicama Slavonija i Slavex (od 1946. Slavonija DI), bio najveće europsko središte za proizvodnju furnira, uglavnom od slavonskog hrasta.
Prvi čovjek koji je vozio Zemljinom površinom brže od 1000 km/h bio je američki automobilist hrvatskoga podrijetla Gary Gabelich 1970. u jurilici Blue Flame.
Replika gajete falkuše, predstavljena na Svjetskoj izložbi 1998. u Lisabonu, izgrađena je prema ostatcima posljednje takve brodice koja je potonula kraj Biševa 1986.
Prvi tramvaj u Hrvatskoj uveden je 1884. u Osijeku.
