Autor: R. Čunko
Objavljeno: .
Ažurirano: 28. ožujka 2022.

tkanina, plošna tekstilija koja se dobiva tkanjem, tj. isprepletanjem dvaju sustava niti pod pravim kutom i po pravilima tkalačkoga veza, osiguravajući time gustu i čvrstu plošnu strukturu.

Niti osnove tkalačkoga stroja, Tvornica tekstila Trgovišće, 2019.

Uzdužni sustav niti naziva se osnova, poprečni potka, a temeljni vezovi pri njihovu isprepletanju su platneni, keperni i atlasni vez. Oni određuju broj veznih točaka u tkanini te znatno utječu na njezina svojstva, poglavito mehanička, a određuju i njezin izgled (→ tekstilno-mehanička tehnologija). Odlike i svojstva tkanine ovise i o mnogim drugim čimbenicima: vrsti i finoći vlakana u → pređi za osnovu i potku, vrsti i značajkama pređe, tehnici tkanja (listovno, žakardno), gustoći niti, plošnoj i obujamskoj masi tkanine, morfologiji i značajkama površine (teksturi) i dr. Gornja strana tkanine naziva se lice, a donja naličje; lice tkanine može biti glatke ili vlasaste teksture. Netom istkana tkanina naziva se sirova tkanina; neugledna je izgleda, a svoja karakteristična estetska i uporabna svojstva dobiva tek nakon mnogih fizikalnih, kemijskih i mehaničkih procesa obradbe i oplemenjivanja (→ tekstilno-kemijska tehnologija).

Užište žakardnoga tkalačkoga stroja žakar, Tvornica tekstila Trgovišće, 2019.

Vrste tkanina

Zbog iznimno velike raznovrsnosti, po sirovinskom sastavu i vrsti pređa, vezu, tehnici tkanja, teksturi površine, dimenzijskim značajkama, primijenjenim procesima doradbe i oplemenjivanja, bojenja i tiska, tkanine se mogu razvrstati u više skupina. Za pojedine vrste tkanina uvriježili su se karakteristični trgovački nazivi kao što su batist, brokat, buret, kanafas, popelin, taft, gabarden, flanel, markizet i dr. Njima su jasno definirane specifične značajke tkanine te se pod tim nazivima opisuju u stručnoj literaturi.

Prema sirovinskom sastavu i duljini vlakana u pređi tkanine za široku tekstilnu namjenu se najčešće svrstavaju u skupine pamučnih, lanenih, svilenih i vunenih tkanina.

Skupina pamučnih tkanina obuhvaća tkanine izrađene od pamučnih pređa, ali i od predenih pređa od mješavine pamuka i vlasastih umjetnih vlakana pamučnoga tipa. Najpoznatije su vrste: žutica, džepovina i molino (sirova platna); šifon, cic, kreton, oksford, zefir (jednobojna ili tiskana platna); batist, muslin, organdi (fine i prozračne tkanine); barhent, flanel, pliš, baršun (vlasaste površine); frotir (razrezane ili nerazrezane petlje na površini); popelin, damast, gradl (u kombinaciji platnenoga, kepernog ili atlasnog veza); denim (tkanina za džins odjeću), samt i kord-samt (tkanine za hlače), inlet (tkanina nepropusna za perje) i dr.

Popelin

Pamučni damast za stolno i posteljno rublje Tvornice tekstila Trgovišće, 2019.

Vunene tkanine izrađuju se od češljane i grebenane vunene pređe i/ili pređe od mješavine vune i drugih prirodnih i umjetnih vlasastih vlakana vunenoga tipa. Vunene se tkanine u platnenom vezu općenito nazivaju suknom (povijesni nazivi sklavina, aba, čoja). Tkanine od češljane pređe lagane su i relativno fine, glatke površine. U njih spadaju lister (visoki sjaj, platneni vez), žoržet (nemirna zrnata površina, krep pređa), gabarden (srednje finoće, strmi keperni vez), fresko (prozračna tkanina, platneni vez). Grublje tkanine od grebenane pređe su tvid (karakterističan sitno uzorkovani dezen dobiven kombiniranjem obojene i neobojene pređe), krombi (gruba tkanina rebrasto strukturirane površine oblika riblje kosti), cibelin (dlakava površina s karakterističnim sjajem upredenoga mohera), loden (vrlo gusta i nepromočiva tkanina, za lovačka odijela), velur i flanel (tkanine mekane, dlakave površine).

Svilene tkanine izrađuju se od svilene filamentne i predene pređe. Tkanine od filamentne pređe visokoga su sjaja (saten, atlas) ili zagasita (taft), nemirne ili reljefne površine (krepdešin, šantung). Brokat je skupocjena, sjajna i teška tkanina živopisnih šara. Buret, floret i šap su nazivi za svilene tkanine izvorne bež boje, nemirne zrnate površine, tkane od predene pređe od kratkih vlakana (ostatci na krajevima čahure pri odmatanju svilene niti).

Tkanine od → umjetnih vlakana primjenjuju se u različitim područjima djelatnosti, primjerice u medicini, prometu, poljoprivredi, ribarstvu, građevinarstvu, arhitekturi, sportu, kao i pri zaštiti u pogibeljnim radnim uvjetima i istraživačkim pothvatima. Tkanine za takve namjene objedinjene su pojmom → tehnički tekstil.

Materijali prevučeni poliuretanskim naslojem za medicinsku uporabu proizvedeni u poduzeću Čateks

Jakna sa zaštitom od toplinskog učinka električnoga luka poduzeća Splendor tekstil

Izradba tkanine jedno je od najstarijih čovjekovih umijeća. Već od neolitika tkalo se na uspravnome tkalačkome stanu s utezima. U doba Rimljana rabio se tkalački stan s uspravnom osnovom, ali bez utega i znatno unaprijeđen. Od kraja ranoga srednjega vijeka tkanine su se izrađivale ručno na horizontalnome tkalačkome stanu, koji je ostvario nove i široke mogućnosti tvorbe tkanina, a u → tekstilnom rukotvorstvu zadržao se do današnjih dana. Za daljnji je razvoj tkalaštva bio važan pronalazak mehaničkoga stroja (Edmund Cartwright, 1784) te žakardnoga stroja (Joseph Marie Jacquard, 1805), koji je sustavom bušenih kartica omogućio tvorbu živopisnih dezena i šara zaobljenih kontura. Za električni pogon tkalačkih strojeva zaslužan je Werner Siemens (1879), što je omogućilo razvoj automatizacije i inteligentnog vođenja procesa izradbe tkanina u suvremenom tkalaštvu.

Žakardni tkalački stroj, Tvornica tekstila Trgovišće, 2019.

Izradba tkanina u Hrvatskoj

Tehnika izradbe tkanina na području Hrvatske slijedi tijekove karakteristične za uže i šire geografsko okruženje. Rukotvorski način izradbe karakterističan je i dominantan od neolitika do početka XX. st. Najranije poznate manufakture vunenih tkanina djelovale su u Dubrovačkoj Republici u XV. i XVI. st. Prvu je osnovao Petar Pantela 1419., nakon čega je slijedio intenzivan razvoj proizvodnje grubih tkanina (sukno, aba, čoja), ali i vrlo kvalitetnih (garbo, sopramani i San Martini). Potonje su se tkanine izrađivale od uvozne vune te su čak nosile i posebne oznake kvalitete, a dubrovački su ih trgovci prodavali širom Sredozemlja, ozbiljno konkurirajući Mlečanima.

Na ostalom području Hrvatske manufakturne radionice tkanina javile su se tek sredinom XVIII. st. Proizvodila su se sukna i platna, u manjoj mjeri i svilene tkanine. Teodor Batthyány osnovao je 1768. u Ozlju veliku manufakturu platna od lana i kudjelje. Od 1766. do 1781. radila je i platnara u Bakru u kojoj se izrađivalo platno za jedra, a u radionici zagrebačkoga trgovca Josipa Tömera proizvodilo se voštano platno. U blizini Trakošćana manufakturu sukna osnovao je 1770. grof Drašković, a u Zagrebu 1791. Franjo Kušević. U to je doba bilo veoma razvijeno i svilarstvo. Iako je uglavnom bilo orijentirano na uzgoj dudova svilca i proizvodnju svilene pređe, u spisima tkalačkoga ceha oko 1750. spominju se i manufakture svilenih tkanina u Varaždinu.

Industrijska proizvodnja tkanina u Hrvatskoj započela je u drugoj polovici XIX. st., ali snažniji razvoj slijedio je nakon I. svj. rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije. Po proizvodnji raznovrsnih pamučnih tkanina za razne namjene poznata je → Pamučna industrija Duga Resa, osnovana 1884., svojedobno najveća tvornica tkanina u Hrvatskoj. Imala je cjelovitu i složenu proizvodnju – od pripreme pređe, tkanja do oplemenjivanja i završnih obradba tkanina, a prestala je djelovati 2015. Drugi veliki proizvođač tkanina od pamuka bila je Tvornica za pamučnu industriju (Tvorpam), osnovana 1924. u Zagrebu (od 1964. bila je dio Tekstilnoga kombinata Zagreb, a današnji ostatak toga tekstilnoga giganta je → Tvornica tekstila Trgovišće). Proizvodio se široki asortiman tkanina za razne namjene među kojima su bile i raritetne vrste poput inleta, žutice, knjigoveškoga platna, a tvornica je bila osobito poznata po kvalitetnim damastnim tkaninama i popelinima. Pamučne tkanine za razne namjene izrađuju se u poduzeću → Čateks, osnovanom 1874. u Čakovcu, koje je isprva pružalo usluge bojenja platna, a djelovalo je pod nazivom S. Neumann nasljednici. Suvremena proizvodnja ističe se asortimanom tkanina za vojne odore i u medicinske svrhe, te tkaninama za široku uporabu u kućanstvu. Pamučne denim i kord-samt tkanine u drugoj polovici XX. st. proizvodila je zagrebačka tvornica Pobjeda, a lanene → LIO – Lanena industrija Osijek, osnovana 1901.

Tkalački strojevi u poduzeću Čateks

Kućansko rublje od pamuka poduzeća Čateks

Hrvatsku tekstilnu baštinu čine i kvalitetne vunene tkanine, tradicija izradbe kojih seže u doba Dubrovačke Republike. U industrijsko doba najpoznatiji proizvođač vunenih tkanina od češljanih i grebenanih pređa vunenoga tipa bio je → Varteks iz Varaždina, osnovan 1918. pod nazivom Tekstilna industrija Varaždin (Tivar). U početku su to bile relativno grube tkanine za vojne kabanice (čoja i šojak) te srednje teška sukna za odijela, a u svojim najboljim godinama Varteks je dosegnuo asortiman visokokvalitetnih tkanina i za poznate svjetske brendove. Potkraj 1990-ih poduzeće je upalo u teškoće, postupno je zatvorilo pogone, a 2012. prestala je proizvodnja tkanina. Vunene tkanine u drugoj polovici XX. st. proizvodile su i zagrebačka tvornica Zora te karlovačka tvornica Vunateks. Na području Hrvatskoga zagorja vunene tkanine proizvodile su se u → Zagorskoj industriji vunenih tkanina, osnovanoj 1936. u Zaboku pod nazivom Tekstilna industrija Milan Prpić, i → Krateksu, osnovanom 1925. u Krapini pod nazivom Krapinska tekstilna industrija. Obje su prestale proizvoditi tkanine sredinom 1990-ih.

Tvornica vunenih tkanina Zora, druga polovica XX. st.

Tkaonica, Zagorska industrija vunenih tkanina,  druga polovica XX. st.

Značajnija industrijska proizvodnja svilenih tkanina od prirodne svile i celuloznih filamentnih vlakana u Hrvatskoj započela je početkom XX. st. Varaždinska industrija svile osnovana je 1929., Prva jugoslavenska tkaonica svilene robe u Osijeku (Svilana Osijek) 1930., a Zagrebačka industrija svile 1934. Pojavom umjetnih filamentnih vlakana (viskozna, acetatna, PES, PA) svila je postupno zamijenjena novim vlaknima te su se počele proizvoditi raznovrsne tkanine svilenoga tipa (Varaždinska industrija svile proizvodila je tkanine za kišobrane i suncobrane, Zagrebačka industrija svile tkanine za padobrane i dr.). Na prelasku u novo tisućljeće sve tri svilane prestale su raditi završetkom stečajnih postupaka.

Zagrebačka industrija svile, druga polovica XX. st.

U najboljim razvojnim godinama hrvatske → tekstilne industrije proizvodnja tkanina bila je na visokoj tehnološkoj i stručnoj razini, kako u procesima tkanja tako i u procesima bojenja, tiska, doradbe i oplemenjivanja tkanina. Godine 2020. po svojoj količini proizvodnja je skromna, a sve se više usmjerava prema tkaninama za namjene u području tehničkoga i medicinskoga tekstila te vojnih potreba.

Stroj za prevlačenje materijala poliuretanom u poduzeću Čateks

Komplet vojne odjeće za zaštitu od kiše, snijega i vjetra poduzeća Splendor tekstil, 2020.

Vodonepropusna i upozoravajuća zaštitna odjeća od višeslojnih materijala s reflektirajućim vrpcama poduzeća Čateks

Ostali podatci
Što pročitati?

D. Feletar, E. Fišer: Čakovečka tekstilna industrija Čateks Čakovec 1874. – 1974. Čakovec, 1974.

M. Androić, D. Feletar: ZIVT Zagorska industrija vunenih tkanina Zabok 1936–1976. Zabok, 1976.

60 godina Krateksa. Krapinska tekstilna industrija Krapina 1925–1985. Krapina, 1985.

I. Soljačić, R. Čunko: Hrvatski tekstil kroz povijest. Tekstil, 43(1994) 11, str. 584–602.

B. Fićurin, Z. Kovačić, I. Bišćan, S. Bešenski: Pamučna industrija »Duga Resa« d. d. (1884. – 1984.). Tekstil, 43(1994) 11, str. 608–613.

I. Vutmej: Uz 70. obljetnicu Tekstilnog kombinata Zagreb d.d. Tekstil, 43(1994) 11, str. 626–628.

100ljeće tekstila (katalog izložbe). Varaždin, 2018.

R. Čunko, Ž. Knezić, T. Pušić, I. Soljačić: Povijest izrade i proizvodnje tekstila u Hrvatskoj. U: Hrvatska tehnička i industrijska baština. Godišnjak 2019. Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Zagreb, 2020., str. 76–103.

tkanina
Razne tkanine proizvedene u poduzeću Galeb

Plošna tekstilija koja se dobiva tkanjem, tj. ispreplitanjem dvaju sustava niti pod pravim kutom i po pravilima tkalačkog veza, osiguravajući time kompaktnu i čvrstu plošnu strukturu.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje