Glavni indeks

medicinska tehnika, …….

 

Willem Einthoven, nizozemski liječnik i fiziolog. Izumio je prvi praktični elektrokardiograf 1903. godine i za njega dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1924.g

 

Muzeji (podnaslov)

Spomenuti izložbu Tehnika i zdravlje u Tehničkom muzeju Nikola Tesla:

http://tehnicki-muzej.hr/hr/kalendar/tehnika-i-zdravlje,19727.html?t=i

i

Izložbu Anamneza

 

 

MEBA d. d. (također Me-Ba), tvornica alata, mjerila i bakelitnih proizvoda. Osnovana ??? (svakako prije 1939) u Zagrebu. Osnovana kao dioničko društvo, a zatim podržavljena (???) i privatizirana (1995). Tvornica je likvidirana  2014.

Poduzeće se od početka bavilo proizvodnjom raznih vrsta strojnih alata i uređaja te pomičnih i drugih radioničkih mjerila. Proizvodilo je predmeta od bakelita i drugih plastičnih masa, te automatske benzijske pumpe. Kako bi zadovoljilo potrebe u proizvodnji uvozilo je čelik i plastične mase, a izvozilo je pomična mjerila (šublere) i benzijske pumpe.

Pravni sljednik ovoga poduzeća je Scheidt&Bachmann TUBS.

http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/vmatkovic

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=39476

https://www.index.hr/vijesti/clanak/preminuo-redoviti-clan-hazua-akademik-vladimir-matkovic/260230.aspx

nagrada za životno djelo 1968. iz tehničkih znanosti

VTA (vojnotehnička akademija)

Mance, Davor (Vrata kraj Fužina, 24. VIII. 1938 – Zagreb, 9. V. 2020), arhitekt i urbanist, suvremenom interpretacijom kreativno je povezivao gradski prostor i sadržaje s arhitektonsko-urbanističkim zahvatima, naglašavajući u provedbi tradiciju zagrebačke arhitektonske škole.

Diplomirao je 1964. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Od 1964. radio je u → Urbanističkom institutu Hrvatske, a od 1997. do umirovljenja 2004. u Zavodu za planiranje grada Zagreba.

Za djelovanja u Urbanističkom institutu Hrvatske samostalno ili u suradnji izradio je urbanistički projekt za stambeno naselje Josip Kozarac u Vinkovcima (1967), generalni urbanistički plan Podgore (1969), provedbeni plan središta i urbanistički plan rekonstrukcije povijesne jezgre Požege (1976), studiju modelskih blokova za stambeno naselje Žnjan-Dragovode u Splitu (1986), urbanističko-arhitektonske projekte dijela Đakova (1972), stambenih naselja Zeleni dol (1972) i Njivice (1977) u Zagrebu te turističkoga naselja Punta Križa na Cresu (1988). Među izvedenim projektima ističu se ugostiteljski objekt Lovačka kuća u Derventi (1967., uništen 1992), osnovna škola (1968) i memorijalni dom u Podgori (1969), poslovne zgrade u Požegi (1973) i Đakovu (1974) te Dom umirovljenika u Đakovu (1975., s → M. Hržićem), dok je zgradom Nacionalne i sveučilišne knjižnice (1978–95., s M. Hržićem, → V. Neidhardtom i  → Z. Krznarićem) i sklopom Krematorija na Mirogoju (1981–85., sa Z. Krznarićem i M. Hržićem) u Zagrebu realizirao antologijska djela suvremene zagrebačke i hrvatske arhitekture. U nizu natječajnih urbanističko-arhitektonskih projekata, osobito za Zagreb, značajni su oni za Centar Kvaternikov trg (1980., s M. Hržićem i Z. Krznarićem), blok između Savske ceste, Jukićeve, Pierottijeve i Ulice Kršnjavoga (1984., s Hržićem i Krznarićem), Svjetski trgovački centar na Zagrebačkom velesajmu (1991., sa Z. Krznarićem i V. Neidhardtom), kao i studija za gradsko područje Trnja, Novoga Zagreba i priobalja Save (1982., s M. Hržićem, Z. Krznarićem i V. Neidhardtom, 1982). Dobitnik je više nagrada, među ostalima Zagrebačkoga salona (1979., 1982., 1988), »Vladimir Nazor« (1985., 1995) i Borbe (1985).

Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz 1978–95., Zagreb