Autor: R. Bažok
Objavljeno: .
Ažurirano: 8. studenoga 2021.

fitomedicina (biljno zdravstvo), znanstvena grana područja biotehničkih znanosti, polja poljoprivrede, koja se bavi uzgojnim mjerama kojima se sprečavaju štete na uzgajanim biljkama, kako bi se ostvarili visoki i kvalitetni prinosi.

Objedinjuje znanstvene discipline: entomologiju (proučava kukce koji su od svih štetnika životinjskoga podrijetla najzastupljeniji, a poljoprivredna zoologija u širem smislu proučava ostale štetnike životinjskoga podrijetla kao što su grinje, nematode, puževi, glodavci i ptice), fitopatologiju (ili biljnu patologiju, koja proučava uzročnike biljnih bolesti i patološke promjene), herbologiju (proučava korove), fitofarmaciju (bavi se načinima suzbijanja štetnih organizama uključujući i sredstava za zaštitu bilja, u širem smislu pesticide, i sve posljedice njihove primjene) i aplikaciju sredstava za zaštitu bilja. Fitomedicina ima podjednako značenje u svim granama biljne proizvodnje, u krajobraznim i urbanim prostorima, na industrijskim i sportskim objektima, vodotocima, kanalima, u šumarstvu i dr., a uključuje i brigu o zdravstvenom stanju uskladištenih biljnih proizvoda.

Primjena fungicida na nasadu krumpira, 2020.

Proizvodnja sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj

Proizvodnja sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj započela je 1941., kada je u zagrebačkom kemijskom poduzeću Moster d. d. počela proizvodnja sredstava za zaštitu sjemena na bazi žive. Industrija proizvodnje sredstava za zaštitu bilja intenzivirala se u razdoblju nakon II. svj. rata kada su djelovala poduzeća → Radonja iz Siska i → Chromos iz Zagreba. Chromos je od 1946. sintetizirao dva insekticida, DDT i HCH, a poduzeće Radonja je od 1956. proizvodilo TMTD, sredstvo koje se rabilo u gumarskoj industriji, ali je bilo izvrsno i za zaštitu bilja (fungicid). Od 1957. oba poduzeća počela su sintetizirati fungicid na bazi žive, a najpoznatiji proizvod bio je Radosan, sredstvo za tretiranje sjemena koje je proizvodila tvornica Radonja. Počeli su proizvoditi i sredstva za zaštitu bilja u praškastom i tekućem obliku. Zapošljavali su stručnjake zadužene za suradnju sa znanstvenim institucijama u provedbi registracijskih pokusa i za pružanje stručne potpore korisnicima, agronomima u velikim kombinatima i poljoprivrednim proizvođačima. Na hrvatskom tržištu danas sredstva za zaštitu bilja proizvodi samo poduzeće Chromos-Agro, no prisutni su i mnogi svjetski poznati distributeri.

Laboratorij pogona fungicida Radosana poduzeća Radonja

Znanost i školstvo

Fitomedicina se u svijetu, pa i u Hrvatskoj, razvijala usporedno s razvojem intenzivne poljoprivrede i otkrićem mnogobrojnih kemijskih spojeva koji su pokazali potencijal za suzbijanje štetnih organizama. Prvi je brigu o zdravlju bilja, odnosno o zaštiti od štetnika u šumarstvu i poljoprivredi u Hrvatskoj vodio Zoologijski kabinet (osnovan 1898. istodobno kad i Šumarska akademija pri kojoj je djelovao), no prva organizacija koja se službeno bavila zaštitom bilja u Hrvatskoj bila je Entomološka sekcija (osnovana 1909) koja je bila i prva specijalistička ustanova za poslove biljnoga zdravstva u jugoistočnome dijelu Europe. Od 1922. Entomološka je sekcija djelovala kao Fitopatološko-entomološki odsjek Poljoprivredne ogledne i kontrolne stanice u Zagrebu, a danas njezin rad nastavlja Centar za zaštitu bilja u sklopu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Sve intenzivnija poljoprivredna proizvodnja i razvoj kemijskih sredstava za zaštitu bilja istaknuli su fitomedicinu i omogućili joj izdvajanje kao zasebne znanstvene grane. Osnivanjem Gospodarsko-šumarskoga fakulteta 1919. utemeljeni su Katedra za fitopatologiju i Entomološki kabinet (1932. sa Zoologijskim kabinetom spojen u Zavod za entomologiju). Hrvatski znanstvenici već su u tom ranom razdoblju postigli zapažene rezultate, a jedan od njih bio je i pokus suzbijanja kukuruznoga moljca proveden u Botaničkome vrtu u Zagrebu (istraživači Vale Vouk i Božidar Hergula) kada su na otvorenome, prvi put u svijetu, primijenjene entomopatogene bakterija Bacillus thuringiensis Berliner i gljiva Metharrhizium anisopliae Metch. Nakon što je sredinom XX. st. herbologija službeno postala dijelom fitomedicine, istraživanja vezana uz suzbijanje korova odvijala su se u Odjelu za fitofarmaciju Instituta za zaštitu bilja. Godine 1992. Institut se izdvojio iz zagrebačkog Fakulteta poljoprivrednih znanosti (→ Agronomski fakultet), no određeni broj nastavnika nastavio je djelovati na fakultetskom Zavodu za herbologiju. Danas se na Agronomskome fakultetu u Zagrebu istraživački i nastavni rad u području fitomedicine odvija u sklopu Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, Zavoda za fitopatologiju i Zavoda za herbologiju. Na → Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku istraživanja u području fitomedicine započela su 1965. kada je osnovan Zavod za zaštitu bilja, poljoprivrednih proizvoda i prerađevina, a danas se odvija u sklopu Zavoda za fitomedicinu. Istraživački rad u području fitomedicine u Hrvatskoj odvija se još i na → Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu, → Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, → Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreču i → Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom. Najistaknutiji znanstvenici iz područja fitomedicine u Hrvatskoj su Željko Kovačević, → Milan Maceljski, Lea Schmidt, Inoslava Balarin, Ivan Ciglar, Ljerka Ošterc, Jasminka Igrc Barčić, Vladimir Škorić, Ana Šarić, Josip Kišpatić, Milan Panjanin, Bogdan Cvjetković, Milan Glavaš, Zvonimir Ostojić i dr.

Aplikacija pesticida, Zavod za herbologiju, Agronomski fakultet u Zagrebu

Pojedinačni kolegiji iz područja fitomedicine izvode se na visokoškolskim institucijama od njihova osnivanja, no razvojem struke pokazala se potreba za osnivanjem posebnih studijskih programa. Stoga se na Agronomskome fakultetu u Zagrebu 1962. počeo izvoditi poslijediplomski znanstveni studij Zaštita bilja, prvi dodiplomski studijski program iz područja fitomedicine počeo se izvoditi 1982., a od 2005. izvodi se preddiplomski studij Fitomedicina. Od 2007. izvode se diplomski studijski programi Fitomedicina (na Agronomskome fakultetu u Zagrebu) i Zaštita bilja (na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku). Oba fakulteta izvode i poslijediplomske specijalističke studije istih naziva. Pojedinačni kolegiji iz fitomedicine izvode se na svim visokim učilištima iz područja poljoprivrede u RH (Križevci, Požega, Slavonski Brod, Knin i Poreč) i dio su nastavnoga programa svih srednjih poljoprivrednih škola u Hrvatskoj.

Centralni laboratorij za fitomedicinu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Ostali podatci
Što pročitati?

M. Maceljski: Pioneer Research into Biological Pest Control Done in Zagreb in the Period 1927–1932. Agriculturae Conspectus Scientificus, 64(1999) 1, str. 1–4.

J. Igrc Barčić, M. Maceljski: Ekološki prihvatljiva zaštita od štetnika. Čakovec, 2001.

M. Maceljski: Put i postignuća fitomedicinske struke u 50 godina. Glasilo biljne zaštite, 6(2006) 4, str. 217–223.

fitomedicina
Kulture fitopatogenih gljiva na hranjivim podlogama, Zavod za fitopatologiju, Agronomski fakultet u Zagrebu

Znanstvena grana područja biotehničkih znanosti, polja poljoprivrede koja se bavi uzgojnim mjerama kojima se sprječavaju štete  na uzgajanim biljkama, kako bi se ostvarili visoki i kvalitetni prinosi.

Kategorije i područja
Kategorija
Uže područje