Tonković, Krunoslav (Kruno) (Novska, 7. VI. 1911 − Zagreb, 3. IV. 1989), građevinski inženjer, stručnjak za nosive konstrukcije, najistaknutiji hrvatski mostograditelj.
Najnoviji članci
Fabijanić, Nenad (Zagreb, 8. III. 1951), arhitekt i urbanist, predstavnik suvremenog arhitektonskog izraza, posebno se istaknuo oblikovanjem interijera i javnih prostora.
Camocio, Giovanni Francesco (Camocius, Camotius, Camotio; Giovanni, Giovani, Gioan) (Venecija, XVI. st.), kartograf i izdavač.
U Veneciji je posjedovao bakrorezačku i kartografsku radionicu u kojoj je izrađivao karte i…
Zimsko plivalište Mladost, jedna od prvih suvremenih zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina u Hrvatskoj i dugo vrijeme jedini zagrebački bazen u zatvorenome.
Izgrađeno je 1958 (F. Bahovec, B. Tušek, V. Antolić).
Sportsko-rekreacijski centar Šalata, jedan od prvih suvremenih sportsko-rekreacijskih centara u Hrvatskoj, izgrađen na uzvisini u blizini središta Zagreba.
Počeo se razvijati potkraj 1920-ih, teniski stadion izgrađen je 1939., plivalište 1946–47.,…
Maksimirski stadion, središnji zagrebački nogometni stadion, jedno od najznačajnijih djela sportske arhitekture svoga doba.
Pokraj ulaza u Maksimirski perivoj izgrađen je 1912. stadion HAŠK-a, na mjestu kojega je 1953–55. izgrađen…
Školski forum u Zagrebu, reprezentativni skup školskih zgrada na današnjem Rooseveltovu trgu.
Trokrilna zgrada Realne gimnazije i Trgovačke škole izgrađena je 1894–95 (projektanti: Ludwig i Hülssner), a gimnastička dvorana 1896…
Coronelli, Vincenzo Maria (Corneille; Vicent, Vicenzo; Marc, Marco) (Ravenna, 16. VIII. 1650 – Venecija, 9. XII. 1718), geograf, kartograf i teolog.
Novak, Drago (Dragutin) (Đurđevac, 20. III. 1933 – Čakovec, 26. III. 2011), liječnik, znanstvenik i kolekcionar starih karata Hrvatske.
Šverko, Emil (Opatija, 2. I. 1950), arhitekt, posebno se istaknuo u projektiranju obrazovne i turističke arhitekture.
Diplomirao je 1973. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu, a magistrirao 1978. na…
Kuzmanić, Ante (Split, 28. X. 1952), arhitekt, predstavnik suvremenog arhitektonskog izraza, istaknuo se posebice projektiranjem javnih i stambenih zgrada te urbanističkim planiranjem u Splitu.
Uchytil, Andrej (Zagreb, 8. V. 1956), arhitekt, voditelj višegodišnjega znanstveno-istraživačkog projekta Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljeća.
Diplomirao je 1982. na → Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu,…
Obad Šćitaroci, Mladen (Cirkvena, 1. I. 1955), arhitekt, stručnjak za obnovu i revitalizaciju kulturno-povijesnoga nasljeđa te održivo prostorno i urbanističko planiranje.
Žarnić, Tonči (Tivat, 3. VII. 1956), arhitekt, posebno se istaknuo u projektiranju zgrada za odgoj i obrazovanje.
Studirao je na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu, gdje se ubrzo nakon…
Penezić, Vinko (Zagreb, 21. I. 1959), arhitekt, predstavnik suvremenog arhitektonskog izraza.
Diplomirao je 1982. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1979. radi u zajednici s → Krešimirom…
Rako, Goran (Imotski, 8. IX. 1952), arhitekt, predstavnik suvremenog arhitektonskog izraza, posebno se istaknuo projektiranjem muzejskih zgrada.
Diplomirao je 1978. na → Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Isprva…
Aksmanović, Vladoje (do 1922. Viktor Axmann) (Osijek, 29. VIII. 1878 – Valpovo, 3. III. 1946), arhitekt, jedan od najznačajnijih osječkih arhitekata i urbanista u prvoj…
Bedenko, Vladimir (Zagreb, 14. X. 1943 – Zagreb, 12. I. 2015), arhitekt, stručnjak za povijest arhitekture i zaštitu graditeljskoga nasljeđa.
Diplomirao je 1967. na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je…
Bilinić, Harold (Split, 7. VIII. 1894 – Zagreb, 13. X. 1984), arhitekt, osobito zaslužan za konzervatorske zahvate nakon razaranja u II. svj. ratu u…
Lovrić, Paško (Dubrovnik, 31. VIII. 1931 – Zagreb, 16. I. 1997), geodet i kartograf, znatno je pridonio geodetskoj i kartografskoj terminologiji, toponomastici, te kartografskoj semiologiji i reprodukciji.
Vranić, Vladimir (Schwarz; Leo Vlatko) (Zagreb, 10. XI. 1896 – Zagreb, 3. VIII. 1976), matematičar, stručnjak za vjerojatnost i statistiku.
Krčki most, most koji spaja otok Krk s kopnom, izgrađen 1980; svojedobno most s najvećim armiranobetonskim lukom na svijetu, raspona 390 m, od kopna do otočića Sveti Marko.
…
zemni plin→ prirodni plin
prehrambena industrija, gospodarska djelatnost koja s pomoću suvremenih tehnika i procesa prerađuje prehrambene sirovine biljnog ili životinjskog podrijetla u različite poluproizvode, nusproizvode ili gotove proizvode.
voće i povrće, plodovi kulturnih ili samoniklih voćaka te jednogodišnjih i dvogodišnjih, rjeđe višegodišnjih, kulturnih biljaka, odn. njihovih dijelova koji se rabe u prehrani ljudi.
ulja i masti, uz proteine i ugljikohidrate, glavni sastojci hrane. Imaju veliku energetsku vrijednost, 1 g masti daje 37,7 kJ, što je dva puta više od energetske vrijednosti…
toksikologija, interdisciplinarna znanost o štetnom djelovanju otrovnih tvari na živi organizam ili određeni biološki sustav. Unutar nje razvila su se uža specijalizirana područja poput analitičke toksikologije, kliničke toksikologije, forenzične toksikologije,…
tehnički plinovi, plinovi koji se masovno proizvode za uporabu u industriji ili za druge tehničke primjene, npr. u pripremi pitke i procesne vode, obradbi otpadnih voda, obradbi i odlaganju industrijskog…
Tamburašev, Gavra (Srbobran, Srbija, 28. VIII. 1918 – Zagreb, 3. I. 1994), liječnik, stručnjak za proizvodnju antibiotika, vitamina i insekticida.
prehrambeno inženjerstvo, složena disciplina koja povezuje znanja iz mikrobiologije, fizike, kemije, matematike i inženjerstva, radi racionalizacije procesa i postizanja proizvoda visoke kvalitete u procesima proizvodnje, preradbe, konzerviranja, pakiranja i čuvanja…