Objavljeno: .
Ažurirano: 21. siječnja 2025.

Pičman, Josip (Lekenik, 14. II. 1904 – Zagreb, 7. II. 1936), arhitekt, predstavnik modernoga arhitektonskog izričaja, jedan od najinovativnijih hrvatskih arhitekata u razdoblju između dvaju svjetskih ratova.

Diplomirao je 1929. na Arhitektonskom odsjeku → Tehničkoga fakulteta u Zagrebu (sv. 4). Godine 1930. radio je u atelijeru arhitekta Hansa Poelziga u Berlinu, gdje je sudjelovao u izgradnji tvornice I. G. Farben u Frankfurtu na Majni, što je znatno utjecalo na njegov odnos prema modernoj arhitekturi, osobito prema primjeni novih materijala i tehnologija. Nakon godinu dana vratio se u Zagreb, gdje je kratko djelovao u atelijeru → Huge Ehrlicha, a od 1932. samostalno, najčešće u suradnji s → Josipom Seisselom. Posljednje dvije godine života bio je asistent volonter na zagrebačkom Tehničkome fakultetu na katedri → Janka Holjca (Gospodarsko i industrijsko graditeljstvo). Jedan je od osnivača i član → radne grupe Zagreb (1932), koja se zauzimala za progresivne ideje moderne arhitekture.

Iako je profesionalno djelovao nepunih sedam godina, u tom razdoblju izradio je više od 30 idejnih studija i natječajnih projekata (Glavna pošta u Beogradu, s A. Baranyaijem, 1930; Zakladni blok u Zagrebu, s J. Seisselom, 1932; Hrvatski kulturni dom na Sušaku, 1934. i dr.), od kojih je izvedeno tek nekoliko: planinarska kuća u Suhom (1928), u Zagrebu – obiteljska kuća Zimpermann u Zvonimirovoj ulici 92 (s I. Velikonjom, 1931), stambena zgrada Puk u Gajevoj 23 (sa S. Hribarom i I. Velikonjom, 1933) te mljekarski i agronomski paviljon Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta na Svetošimunskoj cesti 25 (s Radnom grupom Zagreb, 1935). Neki od njegovih neizvedenih projekata objavljeni su 1932. u zborniku o modernoj arhitekturi Problemi savremene arhitekture (uredio S. Planić). Izlagao je na III. izložbi → Udruženja umjetnika Zemlja (1931) i na II. izložbi jugoslavenske suvremene arhitekture u Beogradu (1933). Kao član Radne grupe Zagreb izlagao je na IV. izložbi grupe 1932. te na izložbi CIAM-a u Parizu (1933) i sudjelovao u radu kongresa CIAM-a u Ateni (1933).


Ostali podatci
Što pročitati?

B. Bunić: Tridesetpeta obljetnica smrti Josipa Pičmana (14. II. 1904 – 7. II. 1936). Čovjek i prostor, 18(1971) 3(216), str. 12–14.

Josip Pičman 1904–1936. Čovjek i prostor (poseban prilog, ur. A. Mutnjaković), 29(1981) 4–5(337–338), str. II–XXXII.

A. Mutnjaković: Arhitekt Josip Pičman. Zagreb, 1997.

Pičman, Josip
Stambena zgrada Puk u Gajevoj ulici 23 iz 1933., Zagreb

Predstavnik modernoga arhitektonskog izričaja, jedan od najinovativnijih hrvatskih arhitekata u razdoblju između dva svjetska rata.

Opći podatci
Ime
Josip
Prezime
Pičman
Mjesto i datum rođenja
Lekenik, 14. 02. 1904.
Mjesto i datum smrti
Zagreb, 07. 02. 1936.
Povezane osobe
Ehrlich, Hugo,
Holjac, Janko,
Seissel, Josip,
Weissmann, Ernest
Povezane udruge
Radna grupa Zagreb,
Udruženje umjetnika Zemlja

Kategorije i područja
Kategorija
Područje