Udruženje umjetnika Zemlja, skupina hrvatskih slikara, kipara i arhitekata angažiranoga lijevoga političkog i socijalnog usmjerenja, koja je djelovala 1929–35. Predsjednik je bio arhitekt → Drago Ibler, a tajnik slikar Krsto Hegedušić.

Članovi skupine smatrali su da umjetnost treba postati dostupna svim slojevima društva, a na svoje izložbe uključivali su i umjetnička djela radnika, seljaka i djece. Istupali su protiv larpurlartizma i zagovarali umjetnost kolektiva; prvi su u hrvatsku umjetnost donijeli ideju o sintezi svih likovnih umjetnosti. Potaknuti siromaštvom i neadekvatno provedenom agrarnom reformom, posezali su za temama iz seljačkoga i radničkoga života, često za afirmacijom teškoga rada te općenito kritikom društva. Napuštajući konvencionalno shvaćanje ljepote i akademsku koncepciju slike, težili su tipskomu prikazu te nastojali svoja djela učiniti lako razumljivima i time proširiti krug publike.

Putem arhitekture i urbanizma nastojali su preoblikovati društvo i riješiti probleme loših stambenih uvjeta radnika i seljaka, deficita zgrada javne namjene zagovaranjem javno financiranog socijalnog stanovanja te organizirati gradnju ekonomičnih i funkcionalnih stambenih objekata, što su izložili u knjizi Problemi savremene arhitekture (1932., uredio S. Planić). Surađujući s → Radnom grupom Zagreb (→ E. Weissmann, → V. Antolić, → J. Pičman, → J. Seissel, V. D. Hećimović, Z. Kavurić, B. Teodorović) prikazivali su loše stambene prilike periferije Zagreba i hrvatskih sela, naglašavajući povezanost teškog života većine stanovništva s kapitalističkim uređenjem. Arhitektura Zemlje dio je hrvatske moderne arhitekture u kojoj iznimnu važnost ima djelo D. Iblera.

Snažan utjecaj skupine na događanja u hrvatskoj i jugoslavenskoj umjetnosti i kulturi popraćen je izložbama u Zagrebu (1929., 1931., 1932., 1933), Parizu (1931), Sofiji (1934), Beogradu (1935), na kojima je sudjelovalo 37 autora i tri gostujuće umjetničke skupine s više od 900 izloženih radova. Osim članova Radne grupe Zagreb na izložbama Zemlje sudjelovali su još arhitekti → Drago Galić, → Lavoslav Horvat, → Mladen Kauzlarić, → Stjepan Gomboš i → Zdenko Strižić. Posljednja izložba koja se trebala održati 1935. u Zagrebu zabranjena je policijskom odlukom. Nakon razilaženja 1935. neke od ideja nastavili su razrađivati bivši članovi kao i kasnija umjetnička udruženja (→ EXAT 51, Gorgona, Biafra), a u razdoblju nakon II. svj. rata realizirane su i neke od zamisli iz polja arhitekture i urbanizma, poput otvorenoga grada sa samostojećim blokovima u zelenilu na mjestu prijeratne periferije. Retrospektivne izložbe posvećene Zemlji održane su u Zagrebu u Umjetničkome paviljonu 1971. i u Galeriji Klovićevi dvori 2019., a o njoj je objavljena i knjiga Problem umjetnosti kolektiva – slučaj Zemlja (2019).