strojevi za obradbu drva, strojevi kojima se uz pomoć alata oblikuju ili obrađuju drvni izradci određenih dimenzija, oblika i kvalitete. Pritom se znatno ne mijenjaju anatomska i kemijska građa te fizička i mehanička svojstva drva. Razlikuju se strojevi za obradbu drva s mehaničkim razaranjem i bez njega. Strojevi s mehaničkim razaranjem dijele se na strojeve koji obrađuju drvo uz nastajanje strugotine (strojevi za piljenje, glodalice, blanjalice, brusilice, tokarski strojevi, bušilice) i bez nastajanja strugotine (strojevi za rezanje i ljuštenje furnira, strojevi za cijepanje i strojevi za usitnjavanje drva – iverači). Strojevi za obradbu drva bez mehaničkog razaranja su strojevi za savijanje drva i strojevi za prešanje.
Mali otpori pri rezanju drva i posljedično mala količina topline koja se razvija na oštricama alata omogućuju velike brzine rezanja, velike brzine posmaka i velik broj okretaja radnog vratila strojeva za obradbu drva. Rezultat toga je i nastajanje znatne količine strugotine u jedinici vremena te je odvođenje strugotine važan čimbenik kojemu se treba prilagoditi konstrukcija stroja i alata (npr. odsisna ušća na stroju, međuzublje alata i sl.). Kao materijali oštrice alata za obradbu drva rabe se alatni čelici (niskolegirani i visokolegirani), brzorezni čelici, tvrde slitine (stelit), tvrdi sinterirani karbidi, umjetni dijamanti (polikristalni i monokristalni) i tvrdi materijali od raznih kemijskih spojeva.
Strojevi za piljenje su strojevi za razdvajanje drva u željenoj ravnini s pomoću lista pile, uz nastajanje piljevine kao nusproizvoda. Aktivnu ulogu pri piljenju imaju zubi pile koje glavna oštrica djeluje kao klin što reže drvna vlakanca. Pili se po pravcu ili krivulji traženoga oblika, a list pile se okreće (kružna pila), giba jednoliko pravocrtno (tračna pila, pila lančanica) ili se giba oscilatorno (pila jarmača). U primarnoj obradbi drva danas se uglavnom koriste tračne i kružne pile. Tračna pila kao alat rabi beskonačnu čeličnu traku, jednostrano ili obostrano nazubljenu i svijenu oko dvaju rotirajućih kotača jednakoga promjera. Tračne pile dijele se na tračne pile trupčare (vertikalna, horizontalna i kosa), rastružne tračne pile i stolarske tračne pile. Kružne pile rabe se za poprečno i uzdužno piljenje drva i drvnih materijala primjenom tankog čeličnog diska, nazubljenoga po obodu, koji se vrti jednoliko u smjeru nagiba zuba. Prema izvedbi stroja za uzdužno piljenje, razlikuju se jednolisne i višelisne kružne pile.
Glodalica je stroj za obradbu drva odvajanjem čestica pri kojem glavno gibanje izvodi rotirajući alat s oštricama na obodu (obodno glodanje) ili čelu (čeono glodanje) dok se obradak kreće linearno. Za obradbu drva rabe se stolna glodalica, nadstolna glodalica, CNC glodalica, čeparica, dvostrana čeparica, kopirna glodalica, profilna glodalica, tokarska glodalica, viševretena glodalica, karuselna glodalica.
Blanjalica je stroj za ravnanje površine drva odvajanjem strugotine s površine obratka. Blanjalica za obradbu drva s ravnocrtnim gibanjem alata u odnosu na obradak danas je rijetko u uporabi, a rabe se ravnalica za obradbu užih drvenih površina (piljene građe i drvnih elemenata), debljača za finu i točnu obradbu usporednih površina piljenica i drvnih elemenata na određenu debljinu, kombinirana ravnalica-debljača te četverostrana blanjalica. Međutim, ni u jednome od navedenih strojeva glavno gibanje alata nije ravnocrtno, već je rotacijsko, pa je zapravo riječ o ravnanju površine glodanjem, a ne blanjanjem.
Brusilica je stroj za obradbu drva pokretnom abrazivnom površinom kojom se provodi odvajanje drvnih čestica s površine obratka geometrijski neodređenim oštricama. Za brušenje drva u uporabi su najčešće tračna brusilica, valjčana brusilica, diskovna brusilica, orbitalna brusilica i oscilirajuća brusilica.
Stroj za rezanje furnira je stroj za izradbu → furnira (tankih listova od drva) s pomoću noža, koji se u odnosu na obradak giba oscilatorno u ravnini reza. Razlikuju se vertikalni, horizontalni i kosi furnirski noževi. Stroj za ljuštenje furnira je stroj za izradbu furnira kojim se ljušti rotirajući trupac pomicanjem noža i tlačne letve prema središtu trupca. Za izradbu furnira rezanjem i ljuštenjem drvo prethodno mora biti hidrotermički obrađeno.
Tokarski stroj je stroj kojim se obrađuju i izrađuju proizvodi rotacijskog oblika. Obradak obavlja glavno gibanje, a alat posmično. Tokarska glodalica je tokarski stroj kojemu je glodalo alat za tokarenje. Bušilica je stroj za izradbu kružnih otvora u drvu uz odvajanje strugotine.
Povijest strojeva za obradbu drva
Prvi stroj za piljenje bila je tzv. venecijanska jarmača s jednim listom pile pogonjena snagom vodenoga toka. Prva jarmača današnjeg oblika razvijena je 1650. Parni stroj označio je prekretnicu u dotadašnjoj obradbi drva te su se oko 1770. pojavile pune jarmače pokretane parnim strojem. Kružne pile javile su se u XVII. st. u Nizozemskoj, a prvi je put takva pila patentirana u Engleskoj 1777. Blanjalice se rabe od 1790. Prva tračna pila konstruirana je 1808., a prvi je put primijenjena u pilani u Francuskoj 1885. Proizvodnja furnira se pretežno obavljala ručno sve do kraja XVIII. st., iako je prvi stroj za rezanje furnira (tzv. furnirski nož) konstruiran u Francuskoj 1856. U XX. st. (poslije 1970) u široj uporabi u pilanama javljaju se iverači. Niz godina provode se istraživanja mogućnosti razdvajanja masivnog drva bez odvajanja čestica, kako alatima s definiranom geometrijom oštrice tako i alternativnim načinima obradbe, npr. laserom, vodom i drugim medijima pod velikim tlakom te ultrazvukom. Do sada takve nove tehnologije nisu ušle u širu primjenu u piljenju drva, ali obradba laserom i vodenim mlazom pod visokim tlakom (engl. water jet) danas imaju primjenu u graviranju drva i specijalnim slučajevima rezanja tanjih elemenata (npr. u proizvodnji podnih obloga od drva).
Razvoj strojeva s numeričkim upravljanjem (NC strojevi) od sredine XX. st., potom i strojeva s računalnim numeričkim upravljanjem (CNC strojevi), uvelike je olakšao i učinio profitabilnijom industrijsku proizvodnju u mnogim granama pa tako i u preradbi drva i proizvodnji namještaja. CNC strojevi se obično dijele na univerzalne i specijalizirane, a omogućuju visoku kvalitetu obradbe, preciznost, brz prelazak s jednoga proizvoda na drugi te često i velike uštede na ljudskim resursima. Najčešće su u primjeni CNC obradbeni centri koji osim uobičajene nadstolne glodalice mogu uključivati i niz drugih agregata za obradbu, kao što su pile, bušilice, brusilice i dr., te ovisno o broju upravljanih osi, u nekim slučajevima mogu omogućiti izradbu proizvoda u jednom stezanju.
Razvoj strojeva i alata za drvo u Hrvatskoj
Prva pilana pokretana mehaničkom snagom vodenoga toka na prostoru Hrvatske podignuta je u XV. st., a polovicom XIX. st. pojavile su se pilane sa strojevima za piljenje na parni pogon (→ pilanarstvo). U pilanama su se uglavnom rabile pile jarmače, a šira uporaba tračnih pila javila se nakon 1960.
Prva tvornica strojeva za obradbu drva → Bratstvo utemeljena je u Zagrebu 1946. Proizvodila je vertikalne tračne pile trupčare, kružne pile za okrajčivanje, višelisne kružne pile, jednolisne kružne pile za poprečno i uzdužno piljenje, stolne tračne pile te strojeve za pripremu alata kao i transportnu opremu. Tvornica se uspješno razvijala i poslovala na području Jugoslavije, a nakon Domovinskoga rata znatno joj se smanjio opseg poslovanja. U razdoblju nakon II. svj. rata do Domovinskoga rata djelovale su i tvornice strojeva pokrenute u sastavu Drvnog industrijskog poduzeća → Belišće 1951. te Drvno industrijskog poduzeća Đurđenovac (→ DIK Đurđenovac) 1961. Poduzeće Dinaco, koje se i danas bavi projektiranjem i proizvodnjom primarnih i sekundarnih pilanskih strojeva, transportne opreme i uređaja za pripremu i održavanje radnih alata osnovala su 1992. braća Ivan i Dragan Benički u Brezju kraj Svete Nedelje.
Poduzeće → Kordun iz Karlovca, koje se bavi proizvodnjom svih vrsta strojnih pila, ručnih pila i glodala te pruža usluge servisa alata za obradbu drva, osnovano je 1947. Danas djeluje u sklopu Kordun grupe u koju je uključena i tvornica Bratstvo. Prva privatna radionica za oštrenje alata na prostoru Jugoslavije bio je obrt Vinski Juraj brušenje i popravak widia alata, koji je 1964. u Karlovcu osnovao Juraj Vinski. Godine 1986. obrt je prvi u zemlji započeo proizvodnju alata s lemljenim pločicama za CNC strojeve za obradbu drva. Godine 1972. osnovan je obrt Servis alata AB u Svetoj Nedelji, iz kojega je proizašlo današnje poduzeće Juraj Mlinar i sinovi d. o. o. za proizvodnju alata za drvnu, metalnu, aluminijsku i PVC industriju.
Visoko školstvo, publicistika i udruženja
Visokoškolska nastava iz područja strojeva za obradbu drva započela je 1953. na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (→ Fakultet šumarstva i drvne tehnologije), a kolegij je nosio naziv Radni strojevi (za drvo). Godine 1979. kolegij je promijenio ime u Radni strojevi i uređaji u drvnoj industriji, a 2005. u Strojevi za obradu drva. Prvi nastavnik bio je → Đuro Hamm, nakon njega Vlado Goglia, a od 2017. Igor Đukić. Kako se u Hrvatskoj jedino na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije izvode sveučilišni studiji iz područja drvne tehnologije, i danas se područje strojeva za obradbu drva u najvećoj mjeri proučava na tom fakultetu. Među visokoškolskim se udžbenicima ističe Strojevi i alati za obradu drva (V. Goglia, 1994). Znanstvenici i stručnjaci koji se bave područjem strojeva za obradbu drva u Hrvatskoj organizirali su 2. i 3. međunarodnu znanstvenu konferenciju Woodworking technique (2007. i 2009).
M. Brežnjak: Pilanska tehnologija drva I. Zagreb, 1997.
Sveučilišna šumarska nastava u Hrvatskoj 1898–1998. III. Pola stoljeća drvnotehnološke nastave. Zagreb, 1998.
Pojmovnik hrvatskoga drvnotehnološkog nazivlja. Zagreb, 2018.
M. Štambuk: ALATNI STROJEVI ZA OBRADU DRVETA. Tehnička enciklopedija, sv. 1, 1963., str. 176–188.
M. Brežnjak, Đ. Hamm, I. Horvat: JARMAČA. Šumarska enciklopedija, sv. 2, 1983., str 158–171.
Đ. Hamm: KRUŽNA PILA. Šumarska enciklopedija, sv. 2, 1983., str 322–328.
Đ. Hamm: TRAČNA PILA. Šumarska enciklopedija, sv. 3, 1987., str. 506–511.
