Jeste li znali?


Opatijski ACI upravlja najvećim lancem marina na Sredozemlju (22 marine s približno 7000 vezova).

Prvi aerodrom u Hrvatskoj bilo je vojno vježbalište između Selske ceste i potoka Črnomerca u Zagrebu, gdje je 1910. izgrađen i uzletio zrakoplov Slavoljuba Penkale.

Prvi hrvatski automobilni klub osnovan je 1906. u Zagrebu, samo tri godine nakon prvoga njemačkog kluba i deset godina nakon francuskoga, austrijskoga i belgijskoga.

Prvi hrvatski tiskani pomorski rječnik objavio je 1870. Božo Babić u Trstu.

Prvi pilot koji je preletio Alpe 1913. bio je Ivan Bjelovučić, potomak stare pelješke obitelji, proslavljeni europski zrakoplovac i utemeljitelj peruanskoga zrakoplovstva.

Na području Zagreba bravari su bili podijeljeni u dva ceha. Nalazili su se na sukobljenim stranama, Gradecu (od 1521) i Kaptolu (od 1632). Oba su ukinuta 1872. kada su ukinuti cehovi tada već ujedinjenoga Zagreba.

Drvena rebrasta kupola, podignuta iznad okrugla hidrodinamičkog bazena Brodarskog instituta u Zagrebu 1952., veličinom i izvedbom bila je u to doba jedinstvena u svijetu.

Prva podmornica na svijetu namijenjena isključivo znanstvenim istraživanjima, Loligo, izgrađena je 1914. u riječkom brodogradilištu Ganz Danubius za Zoološku postaju Rovinj.

Prvi parobrod austrijske ratne mornarice Maria Anna izgrađen je 1836. u kraljevičkom brodogradilištu osnovanom 1729., a likvidiranom 2013.

Veli Jože, preinačen 1950. u plovnu dizalicu, bio je niz godina najveća takva dizalica u Sredozemlju te je imao odlučujuću ulogu u čišćenju Jadrana i Sueskoga kanala od olupina.

Luksuzni brodovi Amorella i Isabella, koje je splitski Brodosplit izgradio za finski Viking Line 1988. i 1989., tih su godina proglašeni brodovima godine u svojoj klasi.

Predmet Nauk o parostroju među prvima je u našoj zemlji, na Nautičkoj školi u Bakru 1882. predavao Andrija Mohorovičić.

Franjo Brozinčević je 1904. utemeljio poduzeće u Zürichu (od 1918. FBW u Wetzikonu) koje je postalo vodeći srednjoeuropski proizvođač kamiona i drugih vozila po narudžbi.

Lujzinska cesta, izgrađena 1803–11. između Karlovca i Rijeke, zahvaljujući dobrim tehničkim elementima i izvedbi, bila je uzor za gradnju novih cesta u Austro-Ugarskoj.

Anton Cvjetković autor je priručnika za konstrukciju zrakoplova CA-51 i CA-61, čime je javnosti omogućio samostalnu izradbu primjerka njegovih zrakoplova.

Poduzeće Đuro Đaković bilo je 1969. najveći proizvođač automatiziranih kotlova Steamblock u svijetu (proizvedeno ih je 613).

Umijeće gradnje betinske gajete je od 2015. zaštićeno nematerijalno kulturno dobro RH.

Hrvatski konstruktor zrakoplova Rudolf Fizir konstruirao je 18 tipova zrakoplova i hidroaviona, među kojima su u najviše primjeraka proizvedeni Fizir F1 i Fizir FN.

Prvi čovjek koji je vozio Zemljinom površinom brže od 1000 km/h bio je američki automobilist hrvatskoga podrijetla Gary Gabelich 1970. u jurilici Blue Flame.

Replika gajete falkuše, predstavljena na Svjetskoj izložbi 1998. u Lisabonu, izgrađena je prema ostatcima posljednje takve brodice koja je potonula kraj Biševa 1986.

Prvi tramvaj u Hrvatskoj uveden je 1884. u Osijeku.

Prve karte istočne obale Jadranskoga mora temeljene na hidrografskim istraživanjima izradio je Ch. F. Beautemps-Beaupré 1806−09.

Sablja i kaciga Nikole Šubića Zrinskoga čuvaju se u Muzeju povijesti umjetnosti u Beču.

Najveći uvoz oružja jednoga proizvođača u povijesti SAD-a ostvaren je 2001. ugovorom o nabavi pištolja karlovačke tvornice HS Produkt.

Prvo krstarenje skupine hrvatskih prirodoslovaca Jadranom odvijalo se 1893. brodom Zvonimir Hrvatskoga primorskog parobrodarskog društva iz Senja.

Ivan Krstitelj Rabljanin izlio je 1522. top ukrašen likom sv. Vlaha, koji je Pavle Karađorđević 1937. dobio na dar od Adolfa Hitlera, a tijekom II. svj. rata topu se izgubio trag.

Modularni objekt proizveden 2004. u poduzeću Jedinstvo Krapina postavljen je na Antarktici za potrebe smještaja istraživačkoga centra.