Objavljeno:
Ažurirano: 3. prosinca 2018

pumpa, stroj koji mehaničku energiju pretvara u energiju kapljevine, koja se pritom dobavlja na višu razinu ili u područje višega tlaka. S obzirom na mehanizam izmjene energije, dijele se na volumenske i dinamičke. Rad volumenskih pumpa ogleda se u promjeni volumena radnoga prostora tijekom rada pumpe, te se one dijele na povratno-translatorne i rotorne. U povratno-translatorne pumpe (sadrže ventile ili razvodnike) spadaju stapne i klipne te membranske pumpe, dok u rotorne spadaju zupčaste, vijčaste, lamelne i krilne pumpe. Dinamičke pumpe sadržavaju komoru koja je stalno ispunjena kapljevinom, a neprestano je povezana s usisnim i tlačnim vodom. Turbopumpe su najznačajnije dinamičke pumpe; sastoje se od kućišta (stator) i u njemu smještenog radnog kola s lopaticama (rotor), pogonjenoga elektromotorom, rjeđe motorom s unutarnjim izgaranjem ili parnom turbinom; dijele se na radijalne (centrifugalne), poluaksijalne (dijagonalne) i aksijalne (propelerne). Postoji i više tipova dinamičkih pumpa kod kojih se rad zasniva na posebnim hidrodinamičkim učincima, poput mlaznih, uzgonskih, udarnih i elektromagnetskih pumpi.

Pumpe su uz elektromotore najčešće rabljeni strojevi danas. Rabe se u sustavima dobave pitke vode, komunalnim sustavima, u industrijskim pogonima za najrazličitije namjene, u poljoprivredi za natapanje, u rudarstvu za crpenje vode iz rudnika, u prometalima (pumpe za ulje, gorivo, rashladnu vodu, servouređaj).

Povijesni razvoj

Već 4000. pr. Kr. Egipćani su se koristili rašljastim stupom u kojem je bila podložena dugačka motka s utegom na stažnjoj strani i kablom na prednjoj tzv. đeramom, iz kojeg su se razvile razne kablične naprave za podizanje vode. Starogrčki izumitelj i matematičar Ktezibije (285. pr. Kr. − 222. pr. Kr.) izumio je dvocilindarsku stapnu pumpu namijenjenu gašenju požara. Tako su se potkraj staroga vijeka već rabile vijčane i stapne pumpe. Brži razvoj pumpa i pumpnih postrojenja započeo je pojavom industrijske revolucije u XVIII. st. Prvu parnu pumpu patentirao je 1698. Thomas Savery (1650−1715), a prva radijalna turbopumpa, u osnovi jednaka današnjima, izgrađena je 1818. Sve do izuma elektromotora turbopumpe su imale pogon parnim strojem i zato malu brzinu vrtnje, što je ograničavalo njihovu djelotvornost i dobavu. Do preokreta je došlo potkraj XIX. st., kad je uveden elektromotorni pogon koji je omogućio velike brzine vrtnje turbopumpa, pa su one ubrzo zamijenile velik dio stapnih pumpa. Razvoj tehnike u XX. st. donio je nove namjene i specifične zahtjeve i za pumpe, pa su nastale i nove vrste pumpa, poput mlaznih, uzgonskih, udarnih, zupčastih i elektromagnetskih.

Proizvodnja

U Hrvatskoj je bilo malo manufaktura i industrijskih pogona koji bi potakli razvoj pumpi. Najvažnija komunalna djelatnost vezana uz pumpe je vatrogastvo. Potkraj XIX. st. ručne vatrogasne pumpe kupovale su se pretežno u Austriji (poduzeća Carl Metz i Wm. Knaust). Potkraj XIX. st. izgrađen je niz crpnih postaja uz Dunav u Baranji (koje su još u funkciji), koje su omogućile melioraciju toga prostora, za koje su centrifugalne pumpe proizvedene u Mađarskoj. U Karlovcu je 1949. osnovana tvornica → Jugoturbina, koja je proizvodila centrifugalne pumpe, posebno za potrebe brodogradnje. U Daruvaru je 1960. osnovana današnja tvornica MPD Tvornica pumpi koja proizvodi vijčaste, zupčaste, centrifugalne, krilne pumpe i dr. Nakon Domovinskoga rata tvornica Jugoturbina prestala je s radom, a na tržištu su se pojavila dva privatna poduzeća: Croatia pumpe Nova i Tvornica Turbina (TTK), oba iz Karlovca, s gotovo istim proizvodnim programom te Jugoturbina, kao i više drugih poduzeća koja se bave proizvodnjom raznih vrsta pumpa.

Pumpa Caruelle, Mraclin

Pumpe vodosustava, Vodovod Butoniga

Nastava

U visokoškolskoj nastavi problematika pumpâ počinje se predavati u okviru kolegija Hidraulički strojevi. Prvi visokoškolski nastavnik u Zagrebu koji je uveo kolegij Hidraulički strojevi bio je → Dimitrije Pavlovič Ruzskij, koji je predavao taj kolegij na Tehničkome fakultetu u Zagrebu (1924−37). Naslijedio ga je → Dragutin Horvat koji je u razdoblju 1941−76. predavao i Hidromehaniku i Hidroenergetska postrojenja, najposlije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Nastavu je 1976. preuzeo Krešimir Franjić koji je uveo i kolegij Pumpe i ventilatori. Od 2012. nastavu izvodi → Hrvoje Jasak pri Katedri za turbostrojeve Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i ekologiju.

Kolegij Hidraulički strojevi na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje predavao je Mirko Grljušić, zatim → Ljiljana Pilić Rabadan, a naslijedio ju je Zoran Milas. Na riječkom Tehničkome fakultetu kolegij Hidraulički strojevi predavao je → Miroslav Pečornik, a naslijedio ga je → Zoran Mrša.

Stručna i znanstvena publicistika

Stručnjaci koji se bave problematikom pumpâ usko su vezani uz područje → hidraulike, stoga su i prvi radovi u Hrvatskoj objavljeni unutar te znanstvene discipline. Osim znanstvenih i stručnih članaka objavljenih u periodici, ističu se djela Pumpe i pumpne stanice (Ž. Jambrošić, 1977) te Vodne turbine i pumpe, vjetroturbine (Lj. Pilić Rabadan, 2000).


Ostali podatci
Što posjetiti?

Tehnički muzej Nikola Tesla, odjel Vatrogastvo

Muzej Hrvatskog vatrogastva

Muzej karlovačkog vatrogastva 1871

Iz arhive LZMK-a

M. Fancev, K. Franjić: PUMPE. Tehnička enciklopedija, sv. 11, 1988. str. 307−339.

pumpa
Pumpa Bosch, Rikard Benčić, Rijeka

Stroj koji mehaničku energiju pretvara u energiju kapljevine, koja se pritom dobavlja na višu razinu ili u područje višeg tlaka.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje