Objavljeno: .
Ažurirano: 16. svibnja 2024.

Hržić, Marijan (Zagreb, 8. I. 1944), arhitekt i urbanist, svojim projektima dao je znatan doprinos urbanom identitetu suvremenog Zagreba.

Diplomirao je 1967. na → Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1988. disertacijom Percepcijski pristup oblikovanju grada u okviru procesa planiranja (mentor → A. Marinović-Uzelac). Od 1968. do 1988. radio je kao vodeći planer i projektant u → Urbanističkom institutu Hrvatske, a 1988. nakratko kao vodeći projektant u građevinskom poduzeću → Tehnika. Godine 1979–80. sudjelovao je u istraživačkom radu u Center for Metropolitan Planning and Research Institute na Johns Hopkins University u Baltimoreu u SAD-u. Na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu bio je zaposlen od 1988. do umirovljenja 2014., u zvanju redovitoga profesora od 2000. Na Katedri za urbanizam bio je nositelj kolegija Urbanizam I–IV, Urbanističko planiranje I–IV, Urbanistička kompozicija i dr. Od 1992. vodi Arhitektonski atelier Hržić.

Zgrada D Fakulteta elektronike i računarstva, 1990–97., Zagreb

Za djelovanja u Urbanističkome institutu Hrvatske izradio je mnogobrojne generalne urbanističke planove (Pleternica, 1974; Donji Miholjac, 1974; Sanski Most, 1977) te urbanističko-arhitektonske projekte stambeno-poslovnih zona i gradskih središta (Belišće, 1974; Đakovo, 1975; Požega, 1976). U projektima pojedinačnih građevina suvremenom interpretacijom uspijeva kreativno povezati gradske sadržaje s novim prostornim i arhitektonskim zahvatima. Među izvedenim projektima ističu se: Nacionalna i sveučilišna knjižnica (1978–95., s → V. Neidhardtom, → Z. Krznarićem i → D. Manceom), Krematorij na Mirogoju (1981–85., s D. Manceom i Z. Krznarićem), sportsko-poslovni kompleks Cibona (1985–87., s → I. Pitešom i → B. Šerbetićem), zgrada D Fakulteta elektrotehnike i računarstva (1990–97), rekonstrukcija Južne kule na Medvedgradu (1994), poslovni kompleks Eurotower (2002–08), Park Grič i Park Bele IV. na Gornjem gradu (2010–17), sve u Zagrebu, robna kuća Europatrade u Sesvetama (1991–98), crkva i pastoralni centar župe Gospe od Milosrđa na Žnjanu u Splitu (1994), revitalizacija područja Tvornice duhana Rovinj u Rovinju (1995–97), crkva na otvorenom bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici (1998., sa Z. Krznarićem), Dvorana Krešimira Ćosića na Višnjiku u Zadru (2002–05) i dr. Autor je stalnoga postava Muzeja za umjetnost i obrt (1994–95) i spomen-obilježja žrtvama Domovinskoga rata na Mirogoju u Zagrebu (1997–2005., sa Z. Krznarićem i D. Manceom). Znanstvene i stručne članke objavljivao je u časopisima Arhitektura (glavni urednik 1983–86., 1988., 1992–93), Čovjek i prostor i Prostor. Autor je knjige Širenje horizonta. Hrvatski urbanizam 1991–2012 (2012). Bio je član predsjedništva (1982–86) i predsjednik izdavačkoga savjeta (1989–91) Saveza arhitekata Hrvatske. Za svoj rad dobio je više nagrada, među ostalima Zagrebačkoga salona (1979., 1982., 1988), republičke i savezne nagrade Borbe (1985., 1988), »Vladimir Nazor« (godišnje 1985., 1995., 2009; za životno djelo 2023), »Viktor Kovačić« (godišnja 1989., za životno djelo 2013) i dr.

Dvorana Krešimira Ćosića na Višnjiku, Zadar, foto: Vladimir Ivanov/CROPIX

Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 1978–95., Zagreb

Ostali podatci
Što pročitati?

A. Žunić: Arhitekt urbane slike Zagreba. Vijenac, 22(2014) 528, str. 22.

Marijan Hržić. Obrisi opusa. Zagreb, 2019.

Iz arhive LZMK-a

T. Premerl i Redakcija: HRŽIĆ, MARIJAN. Hrvatski biografski leksikon, sv. 5, 2002., str. 744.

Hržić, Marijan

Arhitekt i urbanist, svojim projektima dao je znatan doprinos urbanom identitetu suvremenog Zagreba.

Opći podatci
Ime
Marijan
Prezime
Hržić
Mjesto i datum rođenja
Zagreb, 08. 01. 1944.
Povezane ustanove
Arhitektonski fakultet
Povezana poduzeća
Tehnika d. d.,
Urbanistički institut Hrvatske
Nagrada
Zagrebački salon,
Nagrada »Vladimir Nazor«,
Nagrada »Viktor Kovačić«,
Republička nagrada Borbe,
Savezna nagrada Borbe
Povezani časopisi
Arhitektura,
Čovjek i prostor,
Prostor

Kategorije i područja
Kategorija
Područje