Objavljeno: .
Ažurirano: 6. lipnja 2024.

Denzler, Juraj (Zagreb, 12. IV. 1896 – Zagreb, 27. IX. 1981), arhitekt, jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatske moderne arhitekture.

Završio je Srednju tehničku graditeljsku školu u Zagrebu, 1915–17. radio u građevinskom poduzeću Emil Eisner i Adolf Ehrlich. Studij arhitekture započeo je 1918. na Tehničkoj visokoj školi u Beču (danas TU Wien) te nastavio na Tehničkoj visokoj školi (→ Tehnički fakultet, sv. 4; → Arhitektonski fakultet) u Zagrebu, gdje je diplomirao 1924. Godine 1919–24. radio je u atelijeru → Huge Ehrlicha, potom u zagrebačkim građevinskim poduzećima Kremen (1924–28) i Kreković (1928–31). Ovlašten za samostalno vođenje poslova 1928., radio je također samostalno i u suradnji sa → Stankom Kliskom i → Mladenom Kauzlarićem. Od 1930. do umirovljenja 1966. bio je zaposlen na Tehničkome fakultetu u Zagrebu, isprva kao asistent → Ede Šena na katedri za graditeljstvo, a od 1935. kao nastavnik na katedri za povijest i teoriju arhitekture, u zvanju redovitoga profesora od 1944. Na Fakultetu je bio voditelj Arhitektonskog odsjeka 1956–57., dekan 1959–60., te prodekan 1960–62. i 1964–66.

Palača Mikuličić, Ribnjak 1, 1924., Zagreb

Nakon početnoga razvoja koji ga je još vezao uz neoklasicističku ostavštinu (palača Mikuličić na Ribnjaku 1 u Zagrebu, 1924; Škola narodnog zdravlja u Rockefellerovoj ulici 4, 1925., s M. Kauzlarićem), okrenuo se koncepciji u kojoj funkcija i konstrukcija sve jače prožimaju oblikovnu fizionomiju arhitektonskih objekata. Potpuno novu arhitekturu u duhu funkcionalizma ostvario je zgradom Srpske pravoslavne općine u Preobraženskoj 2 (1929., sa S. Kliskom i M. Kauzlarićem), a novu konstruktivnu estetiku željezničkim nadvožnjacima na Savskoj cesti, u Adžijinoj i Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu (1929., s M. Kauzlarićem). Sljedećih godina podigao je mnogobrojne građevine, među ostalima crkvu sv. Antuna na Sv. Duhu 31 (1931), gradski vodovod na Laščini (1932), stambenu zgradu u Martićevoj ulici 14e (1939), školu za gluhonijemu djecu u Nazorovoj 47 (1934–40., s V. Potočnjakom), sve u Zagrebu. Kapelica Majke Božje Sljemenske na Sljemenu povrh Zagreba (1932) vrhunsko je djelo hrvatske moderne arhitekture, dok je upravna zgrada Gradskih poduzeća u Gundulićevoj 32 (danas Hrvatska elektroprivreda) u Zagrebu (1933) njegovo najzrelije djelo koje odražava najsuvremenije tehničke dosege svoga doba. Među projektima nakon II. svj. rata ističu se zgrada Geodetskog odjela Tehničkoga fakulteta (poslije Ghetaldus) u Harambašićevoj (1951), Ekonomski fakultet na Kennedyjevom trgu 6 (1952., sa Z. Požgajem), nadogradnja četvrtoga kata Arhitektonskoga fakulteta u Kačićevoj 26 (1960), interijer, prilazno stubište i uređenje okoliša zgrade Rektorata Sveučilišta na Trgu Republike Hrvatske 14 (1965–76), sve u Zagrebu, stambeni blok Krševan u povijesnoj jezgri Zadra (1956., sa S. Sekulić-Gvozdanović) i dr. Bavio se i arhitektonsko-konzervatorskim radom (obnova kule Kamenitih vrata i njezina interijera u Zagrebu, 1938; staroga grada u Sisku, 1961., sa S. Sekulić-Gvozdanović; tvrđave Nehaj u Senju, 1966., s M. Viličić). Izradio je planove za termoelektranu Zagorje kraj Konjščine (1938–45) i hidroelektranu Zavrelje kraj Dubrovnika (1948–50). Od 1977. bio je dopisni član JAZU-a. Dobitnik je više nagrada, među ostalima za životno djelo »Vladimir Nazor« (1966), »Viktor Kovačić« (1971) i »Božidar Adžija« (1977).

Škola narodnog zdravlja u Rockefellerovoj 4 iz 1925. Zagreb

Crkva sv. Antuna na Svetom Duhu 31 iz 1931., Zagreb

Kapelica Majke Božje Sljemenske iz 1931., Zagreb

Upravna zgrada Gradskih poduzeća, Gundulićeva 32 iz 1933., Zagreb

Ostali podatci
Što pročitati?

S. Sekulić-Gvozdanović: Tri istaknuta djela iz opusa arhitekta Jurja Denzlera. Rad JAZU, (1978) 381, str. 7–16.

Juraj Denzler. U: Arhitekti članovi JAZU. Rad HAZU, (1991) 437, str. 56–61.

S. Sekulić-Gvozdanović: Arhitekt Juraj Denzler. Zagreb, 2000.

T. Premerl: Hrvatska moderna arhitektura između dva rata. Nova tradicija. Zagreb, 2015., str. 66–67.

Iz arhive LZMK-a

T. Premerl: DENZLER, JURAJ. Hrvatski biografski leksikon, sv. 3, 1993., str. 296–297.

Denzler, Juraj
Upravna zgrada Gradskih poduzeća, Gundulićeva 32, 1933., Zagreb

Arhitekt, jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatske moderne arhitekture.

Opći podatci
Ime
Juraj
Prezime
Denzler
Mjesto i datum rođenja
Zagreb, 12. 04. 1896.
Mjesto i datum smrti
Zagreb, 27. 09. 1981.
Povezane osobe
Ehrlich, Hugo,
Galić, Drago,
Kauzlarić, Mladen,
Kliska, Stanko,
Nikšić, Radovan,
Sekulić-Gvozdanović, Sena,
Šen, Edo
Povezane ustanove
Arhitektonski fakultet,
Tehnički fakultet u Zagrebu
Nagrada
Nagrada »Vladimir Nazor«,
Nagrada »Viktor Kovačić«,
Nagrada »Božidar Adžija«

Kategorije i područja
Kategorija
Područje