Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova Sveučilišta u Splitu, koja izvodi sveučilišne studije na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini u polju građevinarstva, sveučilišne studije na preddiplomskoj i diplomskoj razini u polju arhitekture i urbanizma te sveučilišni prijediplomski studij u polju geodezije.







Početak studija

Povijest fakulteta započela je 1971. osnutkom splitskog Odjela Građevinskog fakulteta Zagreb. Odjel je djelovao u sklopu Građevinskoga školskog centra. Zagrebački je fakultet snažno pridonosio razvoju Odjela u Splitu, a osobito su se isticali tadašnji dekan → Zlatko Kostrenčić i profesor → Veselin Simović. Spajanjem tog odjela sa splitskim odjelom Građevinskog instituta Zagreb (→ Institut građevinarstva Hrvatske) 1976. osnovan je splitski Fakultet građevinskih znanosti. Iste godine otvorena je za nastavu zgrada A, a već 1978. i zgrada B fakulteta. Samostalan Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu osnovan je 1991. Fakultet je 2003. promijenio ime u Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu, te je uveden i studij arhitekture. Godine 2006. dovršena je i zgrada C pa od tada Fakultet raspolaže s ukupno 8400 m² prostora. Studij geodezije i geoinformatike (preddiplomski sveučilišni studij) osnovan je 2010/11. te je ime fakulteta 2011. promijenjeno u Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije.

Prvi voditelji studija građevinarstva bili su Ivo Petković i → Vasilije Andrejev (1971–74), a potom → J. Miličić (1974–77). Osamostaljenjem Fakulteta Jakov Miličić preuzeo je funkciju dekana, a naslijedili su ga Jakov Škomrlj (1983–87), → Ante Mihanović (1987–96), Dušan Marušić (1996–2000), → Pavao Marović (2000–06), Roko Andričević (2006–07), → Bernardin Peroš (2007–10), Alen Harapin (2010–14), Boris Trogrlić (2014–18), Nikša Jajac (2018–21) te Neno Torić od 2021.

Studij

Splitski je studij u početku nudio samo prve dvije godine studija građevinarstva, 1976. uvedena je treća godina studija, a 1978. i četvrta. Uz sveučilišni, 1985/86. osnovan je i stručni studij građevinarstva. Fakultet je tada, putem odjela u Zadru i Dubrovniku te ispostave u Šibeniku, nastavom studija građevinarstva obuhvatio cijelu Dalmaciju. Poslijediplomski znanstveni studij građevinarstva (s tri usmjerenja: konstruktorskim, hidrotehničkim i prometno-geotehničkim) osnovan je 1991/92. Ubrzo nakon osamostaljenja splitskog studija, izmijenjen je program dodiplomskog studija koji je od 1995/96. imao pet usmjerenja: opće, konstruktorsko, hidrotehničko i prometno usmjerenje te usmjerenje organizacije građenja. Studij arhitekture uveden je 2003/04. Svi studijski programi prilagođeni su u skladu s Bolonjskim procesom 2005/06., a kao posljednji uveden je studij geodezije i geoinformatike 2010/11.

Danas Fakultet provodi studij Građevinarstvo na svim razinama studija: sveučilišni prijediplomski, sveučilišni diplomski s četiri smjera (Opći smjer te smjerovi Modeliranje konstrukcija, Konstrukcije i Hidrotehnika), sveučilišni poslijediplomski doktorski studij te stručni prijediplomski studij. Studij Arhitektura i urbanizam provodi se kao sveučilišni prijediplomski i sveučilišni diplomski studij, dok se Geodezija i geoinformatika provodi samo kao sveučilišni prijediplomski studij.

Organizacija Fakulteta

U početku djelovanja Fakultet je bio organiziran u sedam zavoda: Zavod za konstrukcije, Zavod za geotehniku, Zavod za ispitivanje i tehnologiju materijala, Zavod za matematiku i fiziku, Zavod za hidrotehniku, Zavod za prometnice te Zavod za organizaciju i ekonomiku građenja i zgradarstvo. Knjižnica fakulteta osnovana je 1977. s naslijeđenim fondom splitskog Odjela Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Nakon osamostaljenja 1991. Fakultet je reorganiziran u katedre. Zavod za konstrukcije reorganiziran je u dvije katedre: Katedru za betonske konstrukcije i mostove te Katedru za metalne i drvene konstrukcije; Zavod za hidrotehniku u Katedru za sanitarnu hidrotehniku i Katedru za privrednu hidrotehniku; Zavod za organizaciju i ekonomiku građenja i zgradarstvo u Katedru za organizaciju i tehnologiju građenja te Katedru za zgradarstvo. Zavod za prometnice preoblikovan je tada u Katedru za prometnice i geodeziju, a Zavod za ispitivanje i tehnologiju materijala promijenio je ime u Katedra za građevinske materijale. Zavod za geotehniku postao je Katedra za geotehniku, te su osnovane Katedra za geometriju, Katedra za strane jezike i opće predmete, Katedra za teoriju konstrukcija, Katedra za hidromehaniku i hidrauliku te Katedra za hidrologiju. Početkom 2000-tih osnovane su Katedra za otpornost materijala i ispitivanje konstrukcija te Katedra za tehničku mehaniku.

Nakon pokretanja studija arhitekture i urbanizma te studija geodezije, 2011. osnovane su Katedra za gospodarenje vodama i zaštitu voda, Katedra za arhitektonsko projektiranje, Katedra za teoriju i povijest arhitekture i umjetnosti, Katedra za urbanizam te Katedra za zaštitu i obnovu graditeljskog nasljeđa (danas Katedra za graditeljsko nasljeđe), a Katedra za prometnice i geodeziju razdvojena je na dvije katedre, Katedru za prometnice te Katedru za geodeziju i geoinformatiku. Istodobno je Katedra za organizaciju i tehnologiju građenja preimenovana u Katedru za organizaciju i ekonomiku građenja, a Katedra za sanitarnu hidrotehniku ukinuta je.

Osim katedri, na Fakultetu danas djeluje Ustrojbena jedinica Laboratorij. Iako osnovana nedavno, pojedini laboratoriji djelovali su na Fakultetu od samog osnutka. Tako su od osnutka Fakulteta djelovali Laboratorij za cemente, betone i čelik, Laboratorij za kemiju građevinskih materijala, Laboratorij za ceste i asfalte, Laboratorij za geomehaniku, Laboratorij za hidrotehniku (ubrzo ukinut) te Fonolaboratorij.

Danas Ustrojbena jedinica Laboratorij okuplja specijalizirane laboratorijske jedinice: Geotehnički laboratorij, Hidrotehnički laboratorij, Laboratorij za materijale, Laboratorij za potresna ispitivanja, Laboratorij za konstrukcije, Laboratorij za numerička modeliranja, Laboratorij za GIS i modeliranje podrške odlučivanju, Laboratorij za geodeziju i geoinformatiku, Laboratorij za implementaciju suvremenih tehnologija u arhitekturi, Laboratorij za prometnice te Mjernu stanicu za energiju vjetra.













Znanost i nakladništvo

Fakultet od 1988. izdaje znanstveni međunarodni časopis International Journal for Engineering Modelling.

U sastavu Fakulteta nekoć su djelovala četiri znanstveno-istraživačka centra: Engineering Modelling Centre, University of Split (osnovan 1991), Jadransko-mediteranski centar za vode (1992), Centar za otoke (1995) te Jadranski centar za istraživanje prometa (2000).

Danas na Fakultetu kao mjesta tematski srodnih istraživanja djeluje 11 znanstveno-istraživačkih i umjetničkih logičkih cjelina za istraživanja u geotehnici, u hidrotehnici, u području potresnih ispitivanja, u području konstrukcija, u području numeričkog modeliranja, za istraživanja materijala, za istraživanja GIS-a i modeliranja podrške odlučivanju, u geodeziji i geoinformatici, u implementaciji suvremenih tehnologija u arhitekturi, u području projektiranja prometnica i upravljanja cestovnom infrastrukturom te za istraživanja energije vjetra.