lovstvo, djelatnost koja obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači. U širem smislu, lovstvo ima znanstvenu (multidisciplinarna znanost iz područja agronomije, biologije, šumarstva i veterinarske medicine), obrazovnu, gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže (prirodnih staništa, divlje faune i flore). Važna su područja lovstva kinologija, sokolarstvo, trofejistika, oružarstvo, balistika, sportsko strjeljaštvo i streličarstvo.

Čovjek se lovstvom kao izvorom hrane bavi od pamtivijeka. Dugo je, ovisno o društvenim i političkim prilikama, lov tzv. plemenite divljači bio povlastica višega staleža, a ostalu divljač i grabežljivce, napose krznaše, lovili su i kmetovi. Razvoj modernoga lovstva, sa znanstvenim pristupom, u svijetu započeo je 1933. objavom knjige Game Management Alda Leopolda. Znanost u lovstvu posljednjih desetljeća ima sve važniju ulogu u održivom gospodarenju prirodnim resursima i očuvanju bioraznolikosti.

Lovstvo u Hrvatskoj

Na području Slavonije lov na divlje svinje bio je organiziran već u XV. st., a početkom XVI. st. reguliran je propisima (kralj Ladislav, 1504). Početkom organiziranoga lovstva u Hrvatskoj smatra se 1881. kada je u Zagrebu osnovano Družtvo za obranu lova u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Nakon kraće stanke u radu, Društvo je obnovljeno 1891. pod nazivom Prvo obće hrvatsko družtvo za gajenje lova i ribarstva (→ Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva). Godine 1892. počelo je izdavati svoj Viestnik. Zakon o lovu donesen je 1893., a prvi priručnik na hrvatskom jeziku Lovstvo → Frana Kesterčaneka, tiskan je 1896. Prva nacionalna izložba lovačkih trofeja održana je 1899., a prva kinološka izložba 1906. Osnutkom Saveza lovačkih društava Hrvatske i Slavonije (1925) započeo je rad Hrvatskoga lovačkog saveza, današnje krovne organizacije za lovstvo. Tijekom vremena, broj članova lovačkih društava Saveza povećao se, s približno 6000 (1947) na 70 000 (potkraj 1980-ih), a danas se broj članova (lovački savezi županija i Grada Zagreba, lovačke udruge i lovci) ustalio i iznosi oko 67 000. Od 1992. Savez je punopravni član Međunarodnoga savjeta za lov i očuvanje divljači (Conseil international de la chasse et de la conservation du gibier – CIC). Prvi lovački muzej otvoren je u Zagrebu 1955.













Danas u RH ima ukupno više od 5 000 000 ha površina lovišta (35% šumsko zemljište i 65% poljoprivredno zemljište), od kojih oko 4 400 000 ha lovnih. Na ukupnoj površini formirano je 314 državnih lovišta, 769 zajedničkih i jedno privatno lovište. Lovoovlaštenicima se lovišta dodjeljuju u zakup na 10 do 30 godina temeljem javnoga natječaja. Lovištima se gospodari na temelju izrađenih i odobrenih lovno-gospodarskih osnova tijekom desetogodišnjega razdoblja. Kriteriji za osnivanje lovišta su određivanje vrsta divljači koja u njem obitava ili se pretežno uzgaja, broja divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i određivanje njegove namjene. Zakon o lovstvu u RH (iz 2018) kao divljač prepoznaje 43 životinjske vrste (osam vrsta krupne i 35 vrsta sitne divljači). Lovišta mogu biti otvorena, veća od 1000 ha (na otocima 500 ha), ograđena, također veća od 1000 ha, te uzgajališta divljači s površinom 100 do 2000 ha (ograđena ogradom ili prirodnim preprekama). Gospodarski značaj lovstva proizlazi iz lovnoga turizma koji u Hrvatsku privlači velik broj stranih gostiju – ne samo zbog duge lovne tradicije nego i zbog očuvanih prirodnih resursa i velikog broja različitih vrsta divljači. Lovni turizam važna je sastavnica kontinentalnoga turizma i potiče razvoj turizma u unutrašnjosti zemlje. Zbog toga Hrvatski lovački savez stranim lovcima dodjeljuje više od 10 000 lovačkih iskaznica na godinu.







Znanstvena istraživanja u RH usmjerena su ponajprije na biologiju i ekologiju divljači, populacijsku genetiku i zdravstveno stanje divljači. Istaknuti su znanstvenici iz područja lovstva Tihomir Florijančić, Nikica Šprem, Marijan Grubešić, Krešimir Krapinec, Zdravko Janicki i Dean Konjević. Kolegij Lovstvo se danas predaje na → Veleučilištu Marko Marulić u Kninu, → Veleučilištu u Karlovcu (sv. 1), → Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te → Agronomskom fakultetu, → Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije i Veterinarskome fakultetu u Zagrebu.





