Objavljeno:
Ažurirano: 19. studenoga 2020

vojna odora, posebno, strogo i točno propisano odijelo (određena oblika, tkanine, boje, kroja i svih pojedinosti) koje javno pokazuje pripadnost nekoj vojnoj formaciji i činove unutar te formacije.

Hrvatske vojne odore tijekom povijesti

Hrvatske su se vojne odore mijenjale tijekom stoljeća te nisu uvijek bile uniformirane. Često su se nosile narodne nošnje s dodatcima vojnih obilježja ili vojne odore drugih vojski. Hrvatski vojnici u srednjem vijeku svojom su odorom iskazivali pripadnost feudalnim vlastelinima ističući njihove grbove na odjeći i štitovima te rukavima, nogavicama i plaštevima iskrojenima iz tkanine u boji karakterističnoj za vlastelina.

Tijekom Stogodišnjega rata s Osmanlijama (1493‒1593), hrvatska plemićka vojna odora sastojala se od kaputa s razrezanim rukavima ukrašenoga vrpcama, kabanice, kape s istaknutim odlikovanjem, pancira, oklopa, čizama i kacige. Pojavom manufakturnoga načina proizvodnje u XVI. st. počela se proizvoditi prva pješačka vojna odora. Hrvatski su vojnici kao najamnici sudjelovali u Tridesetogodišnjem ratu (1618–48), a njihove vojne odore bile su najčešće modre boje, a kabanice i hlače crvene. U tom ratu sudjelovali su i laki konjanici ‒ husari (pojavili su se u drugoj polovici XIV. i u XV. st. u južnoj Mađarskoj i u Hrvatskoj na graničnom području s Osmanlijama) služeći u austrijskoj vojsci, a bili su odjeveni u narodne nošnje. Poznati pod općim imenom Cravates (Croates), hrvatski vojnici bili su prepoznatljivi po kravatama, odnosno rupcima koje su nosili oko vrata (→ odjeća).

Hrvatski krajišnik iz XVI. st., crtež Milana pl. Praunspergera iz djela Oružje starih Hrvata, 1943.

Hrvatski krajišnik iz XVII. st., crtež Milana pl. Praunspergera iz djela Oružje starih Hrvata,1943.

Trenkovi panduri, vojna postrojba koju je 1741. osnovao barun Franjo Trenk, bili su odjeveni u odore slične osmanlijskima, u crvene kabanice s kapuljačama, krznene prsluke, a ispod njih crvene muške preklopne prsluke, dok su oko vrata vezali crvene marame. Regularni pripadnici krajiških vojnih pukovnija od 1806. nosili su odore od tamnosmeđega sukna i vunenoga pusta, dok su odore ostalih vojnika habsburške pješadije bile većinom bijele boje. Godine 1810. maršal Marmont ustrojio je šest hrvatskih pukovnija, vojnici kojih su nosili odore plave boje s bijelim prslukom i bijelom dugmadi. Tijekom revolucionarnih zbivanja u XIX. st. u Europi, odore hrvatskih krajiških vojnika bile su egzotične u odnosu na odore ostalih europskih vojnika (posebice se isticala tzv. hrvatska kapa ‒ Croatenmütze), dok je neregularna vojska bila odjevena u narodnu nošnju kraja kojemu je pripadala.

Barun Franjo Trenk kao zapovjednik pandura, crtež iz djela Stjepana Šmida Franjo barun Trenk i njegovi panduri

Prikaz pandura iz Hrvatske koji je sudjelovao u opsadi Valenciennesa, 1793.

Sredinom XIX. st. u Habsburškoj Monarhiji pripadnici hrvatsko-slavonske ulanske pukovnije bili su odjeveni u plavu dolamu s crvenim obrubima i crvene hlače široka kroja, a odora se razlikovala od ostalih po boji kape sa štitnikom za oči oštrijega i podignuta ruba. Domobransku odoru činila je plava bluza s izvezenim crvenim gajtanima i crvene uske hlače, s ukrasnim pleterom na nadbedrenici.

Hrvatski vojnici su tijekom I. svj. rata u austrougarskom pješaštvu imali paradnu te ratnu (pohodnu) odoru sive boje (tzv. boje štuke). U II. svj. ratu partizani su isprva nosili civilnu odjeću, a zatim prilagođene odore neprijateljskih vojski. Hrvatski domobrani NDH odijevali su kratke kapute s metalnom dugmadi i četiri našivena džepa. Na ovratniku su bile oznake činova u obliku hrvatskoga trolista. Ustaški su vojnici bili odjeveni u sivozelene, smeđe ili crne odore. Hrvatske legionarske postrojbe u Wehrmachtu i SS-u odijevale su njemačke odore, na talijanskoj bojišnici talijanske odore s oznakama hrvatskoga grba, a na istočnoj bojišnici imale su značku s hrvatskim grbom ispod kojega je bio natpis Hrvatska legija 1941.

Vojska JNA na Visu, 1944.

Mornarički školski centar, 1970-e, Split

Odore hrvatskih vojnika u JNA nisu se razlikovale od onih vojnika ostalih republika SFRJ. Početkom Domovinskoga rata pripadnici Zbora narodne garde i Hrvatske vojske bili su odjeveni u odore tadašnje milicije ili odore Teritorijalne obrane SFRJ i SR Hrvatske.

Odora Hrvatske vojske

Današnja odora Hrvatske vojske dijeli se na prikrivnu, službenu i svečanu odoru Hrvatske kopnene vojske, Hrvatske ratne mornarice te Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane, kao i na počasnu ceremonijalnu, povijesnu i koncertnu odoru.

Prikrivnu odoru nose vojne osobe u doba ratnoga stanja i stanja neposredne ugroženosti RH, u operacijama potpore miru, u pružanju humanitarne pomoći, na obuci i vježbama te u obavljanju drugih zadaća u terenskim uvjetima u zemlji i inozemstvu. U pravilu ju nose u radno vrijeme sve djelatne vojne osobe u postrojbama do razine brigade. Čelnici ustrojbenih jedinica odlučuju o nošenju prikrivne ili službene odore u zapovjedništvima i postrojbama Oružanih snaga. Izrađuje se u nijansama boja koje odgovaraju mjestu i okruženju obavljanja zadaća.

Vježba HRM na desantnom jurišnom brodu DJB-140, MORH

Službenu odoru nose djelatni dočasnici, kadeti, vojni specijalisti te djelatni časnici tijekom obavljanja službe, kada ne nose prikrivnu odoru. Iznimno ju mogu nositi ugovorni pričuvnici. Službena vojna odora kopnene vojske je maslinastosmeđe, ratne mornarice modre, a ratnoga zrakoplovstva i protuzračne obrane plavosive boje.

Svečanu odoru nose djelatni dočasnici, vojni specijalisti i djelatni časnici u svečanim prigodama u skladu s Pravilnikom o obredima u Oružanim snagama RH i u drugim prigodama u skladu sa zapovijedima i vojnim protokolom. Iznimno ju nose i mornari. Ovisno o vojnome rodu i činu, svečana odora može biti maslinastosmeđe, tamnosive, plavosive, modre ili bijele boje.

Počasno-ceremonijalnu odoru nose pripadnici Hrvatske vojske pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji i u posebnim prigodama u skladu s vojnim i civilnim protokolom. Počasno-ceremonijalne odore počasno-zaštitne postrojbe službene su odore svih triju grana Oružanih snaga prilagođene za obavljanje počasnih zadaća.

Povijesnu odoru nose pripadnici počasno-zaštitne postrojbe pri obavljanju počasno-ceremonijalnih radnji u skladu s posebnom zapovijedi. Vojnička i dočasnička povijesna odora je crveno-crna, a časnika bijelo-crna.

Koncertna odora je posebno dizajnirana za nastupe orkestra Oružanih snaga.

Proizvodnja vojnih odora i opreme u Hrvatskoj

Mnoga hrvatska poduzeća za proizvodnju tekstila, odjeće i obuće proizvodila su među ostalim i vojnu odjeću, obuću i ostalu opremu, posebice u ratnim razdobljima. Jedna od najstarijih hrvatskih tekstilnih tvornica, → Pamučna industrija Duga Resa, osnovana 1884. pod nazivom Domaća tvornica predenja i tkanja pamuka Duga Resa, tijekom I. svj. rata proizvodnju je potpuno preusmjerila za vojne potrebe proizvodeći vojno rublje, zavojni materijal, platno za šatore, vreće za pijesak, medicinsku vatu i sl. Tekstilna industrija Varaždin (od 1991. → Varteks), koja je započela djelovati neposredno nakon rata, tijekom 1920-ih je uz osnovni program proizvodila i sukna za vojna odijela, tkanine za vojne kabanice, čoju i tzv. šojak. Nakon što je 1926. počela proizvoditi konfekciju, u proizvodni program uključila je i vojne uniforme. Prvi veliki naručitelj bila je vojska Kraljevine SHS s narudžbom od 5000 uniformi. Zagrebačka tvornica cipela, osnovana 1920 (od 1968. → Astra), također je u prvim godinama djelovanja proizvodila obuću isključivo za vojsku.

Tijekom II. svj. rata gotovo sva poduzeća koja nisu obustavila proizvodnju radila su isključivo za vojne potrebe. Među njima su bile Domaća tvornica predenja i tkanja pamuka Duga Resa, Tekstilna industrija Varaždin, → Varaždinska industrija svile, Tekstilna industrija Milan Prpić u Zaboku (od 1946. → Zagorska industrija vunenih tkanina), Krapinska tekstilna industrija u Krapini (od 1973. → Krateks), Tvornica kože i cipela Karlovac (od približno 1960. do 1991. → Tvornica kože, obuće i gumenih proizvoda Josip Kraš), Zagrebačka tvornica cipela i dr. Poduzeće → Kamensko djelatnost je započelo 1943. kao radionica za izradbu i popravak odjeće i obuće pri zapovjedništvu hrvatskih partizanskih jedinica u ličkome selu Kamenskom. Nakon rata radionica se uselila u prostore Vojno-odjevnoga zavoda u Zagrebu te počela proizvoditi odjeću i obuću za potrebe JA. Nakon izdvajanja i premještanja pogona vojne namjene 1952. iz Zagreba u Travnik i Karlovac, ostatak poduzeća u Zagrebu preusmjerio se na izradbu odjeće za građanstvo.

Šivanje vojne odore u tvornici Čateks, 2020.

Uzorci materijala iz programa Compago defend tvornice Čateks

Tijekom Domovinskoga rata mnoga su domaća tekstilna poduzeća preusmjerila proizvodnju za vojne potrebe. Hrvatsku vojsku tekstilnim proizvodima, obućom i ostalom srodnom opremom danas oprema dvadesetak hrvatskih poduzeća, od kojih neka tu vrstu proizvoda i izvoze. U proizvodnji → tehničkoga tekstila i zaštitnih materijala za potrebe vojske posebno se istaknulo poduzeće → Čateks iz Čakovca, a u proizvodnji vojne odjeće i opreme (→ radna i zaštitna odjeća) proizvođači Hemco iz Đakova, Varteks pro iz Varaždina, Krojostil iz Jakovlja, Štefičar iz Lepoglave, → Šestan-Busch (sv. 1) iz Preloga, Kroko, Odjeća i Konfeks iz Zagreba te, Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO iz Zagreba. Poduzeće Vis promoteks iz Varaždina za vojne potrebe proizvodi kravate i vrpce, Šešir iz Zagreba kape i šešire, Galeb iz Omiša donje rublje, → Borovo iz Vukovara, Jelen Professional iz Čakovca i Inkop iz Poznanovca obuću. U Hrvatskoj je 2000. započeo razvoj → inteligentne odjeće s temeljnim svojstvom samostalne prilagodbe uočenim promjenama okoliša, koja je posebno korisna za primjenu u vojsci.

Zaštitni prsluk CS87 QUICK RELEASE, proizveden u poduzeću Šestan-Busch iz Preloga

Balistička kaciga BK-R-SAELSI od aramidnih vlakana za zaštitu cijele glave, proizvedena u poduzeću Šestan-Busch iz Preloga

Ostali podatci
Što pročitati?

T. Aralica, V. Aralica: Hrvatski ratnici kroz stoljeća. Oprema, oružje i odore hrvatskih ratnika od oko 800. do 1918. godine. Zagreb, 1996.

V. Geiger: Vojne odore kod Hrvata kroz povijest. Kolo, 9(1999) 2, str. 5–19.

Pravilnik o vojnim odorama. Narodne novine (2011) 58.

vojna odora
Kravat pukovnija po uzoru na hrvatske vojnike iz XVII. st.

Posebno, strogo i točno propisano odijelo (određena oblika, tkanine, boje, kroja i svih pojedinosti) koje javno pokazuje pripadnost nekoj vojnoj formaciji i činove unutar te formacije.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje