Objavljeno:
Ažurirano: 19. studenoga 2020

odjeća, odjevni predmeti namijenjeni u prvome redu zaštiti čovjekova tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja; među ostalim ulogama ističu se estetska funkcija, predstavljanje pripadnosti pojedinim organiziranim skupinama, izražavanje stava nositelja i dr. Proizvod je ljudske svjesne djelatnosti koja uz izradu alata, oružja i staništa predstavlja temelj čovjekova opstanka.

U početcima ljudske civilizacije odjeća se izrađivala ručno, uz pomoć najjednostavnijih pomagala pronađenih u prirodi, potom uz jednostavnija pomagala izrađena ljudskom rukom u kućnoj radinosti (→ tekstilno rukotvorstvo), a nakon izuma šivaćega stroja (→ tekstilni strojevi) proizvodi se na industrijski način. Prvotno je štitila ljude od hladnoće, vlage, vjetra, vrućine, atmosferilija, ultraljubičastoga Sunčeva zračenja i ozljeda pri kretanju kroz trnje, prašume i kamenjar. Izrađivala se od životinjskih koža, krzna i lišća biljaka, a zatim od jednostavnih plošnih proizvoda koji su se radili isprepletanjem životinjskih i biljnih niti i vlakana. Potom je dobila i mehaničke zaštitne funkcije te je štitila ratnike, poljodjelce i zanatlije od mehaničkih ozljeda i udaraca. Tijekom vremena poprimila je i druge značajke, te je počela označavati status u ranim ljudskim zajednicama, stalešku pripadnost, položaj na hijerarhijskoj ljestvici organiziranih skupina (vojne postrojbe, svećenstvo, vladari, sudstvo) i sl. Poslije je dobila i dodatne atribute uljepšavanja (isticanja, ukrašavanja i zavođenja), a od XX. st. izražava stavove nositelja (moralne, religiozne, sociološke), što se naziva govorom odjeće.

Odjeća se proizvodi na zanatski i industrijski način (→ odjevna industrija). Zanatski način je dugotrajan i najveći broj tehnoloških operacija izvodi jedan radnik. Proizvod je unikatan, posjeduje izrazitu pristalost s obzirom na to da je proizveden prema individualnim mjerama kupca, ali je slabije kvalitete jer zanatlija ne može investirati u mnoštvo suvremenih strojeva koji omogućuju visoku kvalitetu izradbe. Industrijski način proizvodnje karakterizira veći broj uvježbanih radnika s preciznom podjelom rada na specijalizirane tehnološke operacije. Izobrazba zanatlije je dugotrajna s obzirom na to da mora savladati velik broj tehnoloških operacija, a izobrazba industrijskoga radnika kraća je jer se educira za izvedbu svega dvije do tri specijalizirane tehnološke operacije. Odjeća proizvedena na industrijski način stoga je jeftinija i kvalitetnija, a proizvodi se prema skupinama razrađenih sustava odjevnih veličina, svojstvenih tjelesnim mjerama stanovništva različitih zemalja. U novije doba u Hrvatskoj pojedine tvornice odjeće (→ Kotka, Siscia) izrađuju unikatnu odjeću prema individualiziranim tjelesnim mjerama, potrebne krojeve računalno brzo prilagođavaju pojedinoj osobi, tako da odjevni predmet ima potrebnu pristalost i kvalitetu bolju od zanatske izradbe. Cijena takva odjevnog predmeta je viša od serijski proizvedene odjeće prema normiranim veličinama, ali još uvijek niža od cijene zanatski proizvedene odjeće.

Reklamni oglas poduzeća Kotka, 2014.

Krojni dijelovi (130) odijela, Varteks

Proizvodnja odjeće u Hrvatskoj

Jedan od ključnih pokretača razvoja odjevne industrije i porasta prodaje odjeće u svijetu i u nas je moda. Utjecaj na razvoj hrvatske mode imao je industrijalac → Salomon Berger, koji je potkraj XIX. i početkom XX. st. proizvodio odjeću inspiriranu hrvatskom kulturnom baštinom upotpunjenom modnim novitetima iz europskih modnih središta. Imao je više trgovina u središtu Zagreba, a prva je bila pod nazivom Zavod za opremu nevjesta. Odjeća je oduvijek podložna promjenama modnih trendova, koje su nekada nametali viši društveni slojevi, a danas poznati modni dizajneri i časopisi (→ dizajn tekstila i odjeće).

Modna kreacija industrije Berger, oko 1905.

Zagrebačke dame u reformiranoj odjeći, oko 1913.

Iako su vrpcu nalik kravati isprva nosili rimski vojnici u antičkom razdoblju, njezina je pojava vezana uz Hrvatsku. Kao sastavni dio vojne odore, u obliku široke vratne marame, uveli su je vojnici hrvatske regimente francuskoga kralja Luja XIV. Upravo je tada preinakom hrvatskoga imena Cravates, Croates: Hrvati bila izvedena francuska riječ cravate. Iako se prema jednom portretu Luja XIV. s kraja XVII. st. smatralo da je on bio prvi koji je na slici imao kravatu, odnosno rubac kao njezinu preteču, prema novijim saznanjima pretpostavlja se da najstariji portret s nositeljem kravate pripada pjesniku Ivanu Gunduliću, a datiran je u 1622. Na toj je slici njegov rubac vezan na način na koji se veže kravata. Od XVIII. st. kravata je postala značajan detalj muškog odijevanja. Potkraj XIX. st. njezin se oblik približio današnjemu, pa je za svako prigodno odijelo bila propisana posebna kravata.

Portret Ivana Gundulića, 1622., Knežev dvor, Dubrovnik

Kravat pukovnija po uzoru na hrvatske vojnike iz XVII. st.

Prema tehnološkim procesima proizvodnje i specijalizaciji tvornica, u Hrvatskoj se u posljednjih pedesetak godina proizvodnja konvencionalne odjeće podijelila u četiri skupine: mušku gornju odjeću koju čine sakoi, hlače, odijela i ogrtači (→ Kamensko, Nik, Heruc, Kotka, Siscia, → Varteks i dr.), žensku gornju odjeću koju čine bluze, suknje, haljine, hlače, jakne, kostimi i ogrtači (→ Krateks, Vesna, Siscia, Varteks, Emka, Naša moda, Suvremena žena i dr.), muško, žensko i dječje rublje, čarape, posteljno i stolno rublje (→ Domaća tvornica rublja, Orljava, Modea, → Galeb, Pionirka, → Tvornica tekstila Trgovišće, Velebit, → Međimurska trikotaža Čakovec, → Jadran i dr.) te radnu i zaštitnu odjeću (Konfeks, → Splendor, Hemco, Kroko, Lateks i dr.).

Suvremeno muško odijelo poduzeća Varteks

Ženska gornja odjeća tvornice Varteks na naslovnici časopisa Svijet 

Pakiranje ženskog rublja u tvornici Galeb

S obzirom na složenost, opremljenost i dodanu vrijednost, u Hrvatskoj je odjeća podijeljena na četiri vrste: konvencionalnu, pametnu, e-odjeću, te → inteligentnu odjeću. Pametnoj, e-odjeći i inteligentnoj odjeći svojstvena je ugradnja baterijskoga napajanja, ožičenja te elektroničkih elemenata i sklopova različitih razina složenosti.

U e-odjeću integriraju se elektronički uređaji koje korisnik odjevnoga predmeta nosi sa sobom poput mobitela, reproduktora zvuka, tipkovnice, mikrofona i zvučnika. Tu je vrstu odjeće prihvatila ponajprije mlađa populacija, to više što je jedan od prvih proizvoda bila jakna od džinsa proizvođača Levi’s 1999. Poslije je razvijena i individualna odjeća za scenske nastupe. Na Tekstilno-tehnološkome fakultetu u Zagrebu studenti diplomskoga studija smjera Odjevno inženjerstvo su 2017. prvi put izradili e-odjeću u sklopu redovitoga kolegija Inteligentna odjeća. Potom je u sklopu diplomskih radova studentica Industrijskoga dizajna odjeće izradila tzv. e-majicu namijenjenu scenskim nastupima, inspiriranu oblikom svemirskih zviježđa te biciklističku jaknu namijenjenu uporabi u uvjetima smanjene vidljivosti.

Pametna i inteligentna odjeća bolje su tehnički opremljene od e-odjeće jer posjeduju ugrađena osjetila i procesno mikroračunalo s prikaznikom. S pomoću osjetila ta odjeća prikuplja podatke iz okoliša ili podatke o nositelju odjevnoga predmeta, obrađuje ih u ugrađenome mikroračunalu, te ih putem prikaznika prikazuje nositelju ili ih putem ugrađenoga komunikacijskog uređaja prosljeđuje ovlaštenim osobama ili sustavima za prikupljanje podataka. Najčešće su to podatci o vitalnim tjelesnim funkcijama nositelja u vezi s potrebama analize tjelesnoga stanja pacijenata, sportaša i vojnika. Na Tekstilno-tehnološkome fakultetu 2018. izrađena je pametna kapa za praćenje otkucaja srca, a 2019. pametna odjeća za oboljele od demencije.


Ostali podatci
Što pročitati?

Međimurska trikotaža 1923. – 1973. Čakovec, 1973.

60 godina Krateksa. Krapinska tekstilna industrija Krapina 1925–1985. Krapina, 1985.

P. Prvanov: DTR »Domaća tvornica rublja« d. d. Zagreb (1914. – 1994.). Tekstil, 43(1994) 11, str. 614–622.

S. Firšt Rogale, D. Rogale, G. Nikolić, Z. Dragčević: Inteligentna odjeća. Zagreb, 2014.

100ljeće tekstila (katalog izložbe). Varaždin, 2018.

odjeća
Reklamni plakat poduzeća Tivar, prva polovica XX. st.

Odjevni predmeti namijenjeni u prvom redu zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja.

Kategorije i područja
Kategorija
Područje
Uže područje